Ruža Tomašić ne može biti na listi HDZ-a, ne može biti birana u Europski parlament s liste europskih pučana, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list predsjednik Europske pučke stranke Joseph Daul i elaborirao to svoje mišljenje koje bi moglo poremetiti strategiju vodstva HDZ-a da ponovno na europskim izborima pobijedi Kukuriku koaliciju tako što će na listi okupiti druge desne kandidate.
Europski zastupnik iz Francuske i predsjednik političke grupacije koja okuplja europske stranke desnog centra, a pripada joj i HDZ, odgovarao je na naša pitanja u svome uredu u Bruxellesu.
Razgovarali smo o europskim izborima koji se u cijelom EU održavaju između 22. i 25. svibnja, ali i o kandidatima europskih pučana za novog predsjednika Europske komisije. Ili predsjednicu, za što bi se mogle kandidirati šefica MMF-a Christine Lagarde ili europska povjerenica Viviane Reding, koja, prema najsvježijim glasinama iz njezina kruga suradnika, ipak nije sasvim voljna odustati od kandidature. No, prvo Daulovi vrlo odlučni odgovori na pitanje o Ruži Tomašić na HDZ-ovoj listi...
Moja je poruka jasna: kandidati koji su na listi Europske pučke stranke moraju braniti naše vrijednosti
Hrvatska bi mogla biti jedina zemlja EU u kojoj se euroskeptični kandidati na izborima za EP pojavljuju na istoj listi s europskim pučanima, odnosno na listi HDZ-a. U drugim državama euroskeptici i tzv. prosvjedni kandidati bit će glavni izazivači europskim pučanima, ali u Hrvatskoj mogli bi biti na istoj listi s pučanima. Je li to neobično? Je li to za vas prihvatljivo?
– To nije prihvatljivo. Kandidati koji se nalaze na listi Europske pučke stranke moraju dijeliti iste vrijednosti. Vrijednosti europskih pučana vrijednosti su osnivača Europske unije poput Roberta Schumana i Alcidea de Gasperija. To nije u skladu s vrijednostima euroskeptika. Moja je poruka jasna: kandidati koji su na listi Europske pučke stranke moraju braniti naše vrijednosti, a oni koji to ne mogu moraju biti na nekoj drugoj listi. I ljudi s naše liste moraju se pridružiti našoj političkoj grupi u EP-u. Situacija o kojoj govorite mora biti razjašnjena jednom za svagda: to nije moguće. U suprotnom, to bi stvorilo toliko konfuzije, poruka ne bi bila jasna. Ne, nije moguće.
Vaš je odgovor jasan, no dopustite da još jednom provjerim. Na europskim izborima u Hrvatskoj lani smo imali Ružu Tomašić koja je izabrana na listi HDZ-a, ali se u Europskom parlamentu pridružila političkoj grupaciji europskih konzervativaca i reformista. Vi govorite da je to neprihvatljivo i da se ne bi smjelo ponoviti?
– Nemam ništa protiv gospođe Tomašić. Ne poznajem je. Poštujem njezine stavove. No, ona ne može biti izabrana s liste europskih pučana. Ne možete biti birani na temelju vrijednosti koje nećete braniti. Ako ste euroskeptik, trebate biti izabrani na listi euroskeptika. To poštujem, to je demokracija. A ne biti izabran na temelju europskih vrijednosti, a onda otići na euroskeptičnu stranu. To nije moguće.
Što kao predsjednik Europske pučke stranke, grupacije koja okuplja demokršćanske stranke u EU, očekujete od svibanjskih europskih izbora? Hoće li pučani ostati najsnažnija grupacija u Europskom parlamentu?
– Znamo da će izbori biti teški i naš je cilj imati što veći odaziv birača. U vrijeme teške ekonomske krize normalno je da stranke koje upravljaju teže dobivaju izbore. Ali nećemo se povoditi za ekstremističkim strankama. Naša je dužnost prenositi istinitu poruku građanima.
Ankete u raznim zemljama pokazuju da su euroskeptici i tzv. prosvjedne stranke u usponu. Bojite li se da će sljedeći saziv EP-a biti najviše euroskeptičan i najmanje konstruktivan saziv u povijesti EU?
– U anketama zaista vidimo rast populista i euroskeptika, ali oni ne govore istinu biračima. U Francuskoj smo prije par godina slušali o tzv. poljskim vodoinstalaterima, a uopće ih nije bilo, to je bila potpuna laž i ljudi koji su to tvrdili nisu govorili istinu. Ne trčimo za populistima. Naš je cilj da ljudi koji dijele naše vrijednosti i koji su nas podržavali posljednjih 60 godina u stvaranju europskog projekta izađu na izbore i glasuju.
Rasprava o “poljskim vodoinstalaterima” kao da se ponavlja. U zemljama poput Velike Britanije i Njemačke ponovo se javlja strah od radnika koji dolaze iz drugih dijelova EU. Je li takva rasprava zdrava?
– Zdrava rasprava je razgovor o pravoj imigraciji. Njemačka, na primjer, ima najviše imigranata jer ih trebaju kao radnike. Imigracijom treba dobro upravljati i zdrava rasprava se može voditi o dobrom upravljanju tim sustavom. Ali populisti imaju samo slogane, oni nemaju rješenja.
Kojom porukom će onda demokršćanske stranke osvajati birače u svibnju?
– Nećemo dovesti u pitanje postignuća koja smo gradili posljednjih 60 godina. Kriza nije nastala u Europi, došla je iz SAD-a, a euro nam je zapravo puno pomogao u financijskoj krizi. Zajednička valuta pomogla nam je da prebrodimo teškoće. Zahvaljujući europskoj solidarnosti, spasili smo štednju građana. Nitko o tome ne govori. Ljudi koji su štedjeli novac čitav svoj život mogli su sve izgubiti, kao što se dogodilo na Islandu… Upravo su vlade koje čine europski pučani upravljali državama kroz krizu. Pogledajte Irsku, Španjolsku, Portugal, pa i Grčku. Socijalističke vlade dovele su te zemlje u tešku situaciju i vlade desnog centra su ih vratile na pravi put. Naravno da je to teško podnijeti, građanima nismo rekli da će biti lako, ali vlade koje čine europski pučani dovodile su gospodarstvo svojih zemalja u red. I kroz europsku solidarnost izbjegli smo bankrote.
Tko će biti kandidat Europske pučke stranke za novog predsjednika Europske komisije?
– Šefovi država i vlada koji pripadaju europskim pučanima zatražili su od mene da na jednoj turneji obiđem sve lidere i odluka će potom biti donesena na kongresu Europske pučke stranke u Dublinu 6. i 7. ožujka. Kandidature se službeno predaju od 13. veljače do 5. ožujka i potencijalni kandidati već su u pretkampanji.
Spominju se neslužbeno i neka imena…
– Formalno, nitko nije službeni kandidat jer razdoblje za predaju kandidature nije ni počelo. Ali imena koja se neslužbeno spominju u javnosti su Jean-Claude Juncker (bivši premijer Luksemburga i bivši šef Eurogrupe, nap. a.), Michel Barnier (europski povjerenik za unutarnje tržište) i Valdis Dombrovskis (donedavni premijer Letonije). To ne znači da neće biti drugih kandidata jer se kandidature primaju do 5. ožujka.
Što kažete na ideju, kojom se također spekulira u javnosti, da bi žena trebala biti na čelu Komisije?
– Naravno, mi se zalažemo za ravnopravnost spolova. Ako žena želi biti kandidatkinja za predsjednicu Komisije, bit ćemo sretni.
Postoje glasine da bi kandidatkinje mogle biti Viviane Reding ili Christine Lagarde. Imaju li one šanse?
– Sva imena su samo glasine, prvo moraju postati službeni kandidati. Ali ako me pitate za osobno mišljenje, reći ću vam da poznajem gospođu Lagarde vrlo dobro i da je savršeno sposobna upravljati Europskom komisijom.
A gospođa Reding, po vašem mišljenju?
– Nije još ništa rekla o kandidaturi, ona nije kandidatkinja, ali naravno da je sposobna. Ako to želi… Nije moj posao da govorim o imenima. Kandidati trebaju biti službeno prijavljeni.
Je li nakon europskih izbora u svibnju moguća velika koalicija socijalista i demokršćana u Europskom parlamentu?
– Demokratske stranke koje brane Europu trebaju biti složne protiv populističkih stranaka.
Dakle, ako se nakon izbora stvori jak blok euroskeptika u EP-u, socijalisti i pučani radit će zajedno?
– To je naša obveza. To je i već sada slučaj jer nijedna politička grupacija nema apsolutnu većinu u EP-u. Socijalisti i pučani surađuju. Nadam se da će demokratske stranke zadržati apsolutnu većinu u Europskom parlamentu.
>> Je li Stier nastradao jer je pitanjem u EP-u potpuno ogolio Ružu Tomašić?
>> 'Osvojit ću više glasova i od Kolinde i od Željke'
Ruzo, to sto suradjujes sa propalim Kradezeom ti i nije bas najpametnija ideja.