Grješka i ne ću idu u povijest, vraćaju se greška i neću?
Skupina stručnjaka Instituta za hrvatski jezik završava svoj prijedlog. Kriterij će biti potvrđenost riječi u praksi, a pravopis će biti dostupan na internetu i besplatan
Komentari 113
Sve se s novom vlašću mijenja .....čak i jezik.I svi čkome.
@yututu ma kakvim povezanim narječjima - kajkavski i čakavsk imaju dosta poveznica ali štokavski je strani jezik .
liburnhik - več sam pisao da je i štokavica hrvatsko nariječje, kao uostalom i mnogih Slavena, a Hrvati su u današnjoj Ukrajini bili vodeća klasa, koja je kultivirala Slavene na tom području, otuda štokavica i kajkavica u hrvatskom jeziku, pored originalne ikavice i CAkavice starij Hrvata - ČA je mlađe - utjecaj palatalizacije "šumskih" i "njakavih" - rok-rok slavenskih jezika - š, č, ž, nj, lj,
I povijest bi trebalo poslati u povjest, a ne samo grijesku i ne ću.. Tko normalan jos govori povijest ?
...onda je jamačno i "papar" izvorna hrvatska riječ
brat i sestra Cvita i Cvitko dobili imena Cvjeta i Cvjetko pa se pitm kako je nekom palo napamet preinacit imena dice u vukovu srbijanstinu i druge slicne izmisljotine di je ucitelj srbin u damaciji di ni jedan srbin ne ne zive stvaro podloge svojim prohtivima da smo morali na kraju branit hrvatsku bas tu u damaciji a dans hrvatski jezik opet tu u damaciji di izvorni jezik stokavska ikavica poseban uzitak za cut ,pomislia sam pri tom :Evo ovako bi izgledao nas knjizevni jezik da nas nisu vukovi balkanci nasamarili
poglavlje Znamenosti Hrvatstva tvrdi da smo najstariji evropski narod;potomci ilira iako to jos nije racisceno ali siguro nismo neki novi dosljaci neki novi narod u vlastitoj domovini kao sto neka sluzbena historigrafija prikazuje. Nema pitanja da jezik hrvatski pridkrscana,hrvatski krscanacana katolika, hrvatski krstjana,hrvatski muslimana u svim dilovima nase Domovine jest jedan te isti jezik ;HRVATSKI JEZIK -s ikavicom.... ...kao najizrazitijom oznakom poebnosti...
Koja je hrvatska riječ: recesija, kriza, neimaština ili siromaštvo?
pričajte srpski da vas ceo svet razume.....a ne tu ..izmišljate nešto
Na žalost, nama se i na televiziji vide nepravopisne greške, a u našem praktičnom jeziku ima dosta stranih riječi, tako da je upitno kakav će pravopis ispasti ako se bude uzimala praksa. Naravno, treba govoriti i o različitostima unutar samih djelova Hrvatske. Osobno smatram da bi pravopis trebao biti smjernica kako bi mi trebali pravilno govoriti, a to da li je netko koristio riječ grješka ili greška nije osnova da bi sutra jedna ili druga riječ bila pravopisna.
26.02.2013. u 09:05h promag je napisao/la: Osobno smatram da bi pravopis trebao biti smjernica kako bi mi trebali pravilno govoriti ------------------ Pravopis moze biti samo smjernica kako treba pravilno pisati. Zato se i zove pravopis, a ne pravogovor.
Predlažem da se za internet uvede nova praktična riječ koja je u duhu domaćeg jezikoslovlja- mrežovid..
"mrežovid" bi bila daleko bolja ispravnija kovanica od uvoznog općeprihvaćenog interneta ( doslovo prevedeno značenje -interna mreža, unutarnja mreža , što bi značilo nešto zatvoreno- ograničeno, što nikako ne odgovara današnjem značenju interneta.)
Tko je taj Jozić? Tko je za njega čuo do izlaska ovog članka u Večernjaku ? O kojoj o to stuci lamentira ? Od ove vlasti i ovoga ministra ništa drugo nismo mogli ni očekivati - bila je prva reakcijaja akademika Radoslava Katičića na vijest o raspuštanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Za prof. dr. sc. Sandu Ham s osječkoga Filozofskog fakulteta nikakvome čuđenju, međutim, nema mjesta, sve je tu, kaže nam, kristalno jasno. - Naravno da je odluka politička, samo politika može pismom ukidati demokratski izabrana tijela i smjenjivati demokratski izabrane predstavnike mjerodavnih institucija iz cijele Hrvatske. U javnosti se malo zna da je prvo Vijeće za normu hrvatskoga jezika bilo osnovano u ožujku 1998. godine, da bi tri godine poslije bilo ugašeno. Dakle, dva dolaska SDP-a na vlast i dva ukidanja Vijeća za hrvatski jezik - rezolutna je Ham. Duh novosadskog dogovora , kojeg je Deklaracija o jeziku odbacila još 1967. ponovo je pušten iz boce.
Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), izražavajući žaljenje što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ukinuto odlukom bez dijaloga, pa i obrazloženja, smatra da bi najrazumnije bilo opozvati odluku i popraviti štetu.U Izjavi toga razreda, koja je dostavljena Hini, napominje se da plodove dosadašnjeg rada Vijeća treba iskoristiti u našoj filologiji, jezikoslovlju i normativistici. Akademik August Kovačec napominje da slično Vijeće imaju Slovenija, Slovačka, Poljska, Ukrajina, Rusija, Srbija (od slavenskih zemalja; Češka i Bugarska imaju to riješeno tehnički drukčije), kao i gotovo sve civilizirane zapadnoeuropske zemlje. "Takvu instituciju nema Bjelorusija (diktatura) i Makedonija (rastrgana etničkim sukobom između Makedonaca i Albanaca). Koja je svrha (ukidanjem Vijeća) gurati Hrvatsku u tu skupinu?", pita Kovačec.
U priopćenju koje je Jovanovićevo Ministarstvo izdalo o ukidanju Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, rečeno je kako bi skrb o hrvatskom jeziku trebao voditi Institut za jezik i jezikoslovlje! Ja se iskreno nadam da je samo omaškom iz službenogg imena Instituta koje je upravo to Ministarstvo i osnovalo, izostavljena riječ - hrvatski. To nitko nije primijetio, nitko na to ne reagira. Nadam se da je riječ o omašci i da se neće ponovno biti Zavod za jezik, kao što se dugo godina zvao, prije negoli se smio utemeljiti pod hrvatskim imenom - kaže Dunja Brozović.
Zbog dramatičnih pojava u hrvatskim ispostavama multinacionalnih kompanija, u kojima službeni jezici opće komunikacije sve više postaju jezici stranih vlasnika, Dragutin je Lesar prošle godine u ime stranke Hrvatskih laburista pokrenuo raspravu o Zakonu o javnoj uporabi hrvatskoga jezika. O Lesarovu prijedlogu nakon početnih senzacionalističkih medijskih natpisa već dugo nitko ništa ne piše, a zna se da Lesarov prijedlog nije ušao i ne će ući u saborsku proceduru. Nejasno je zašto i komu je bilo u interesu zaustaviti Lesarovu inicijativu.
Mnoge članice EU imaju već odavno zakon kao što je trebao biti Lesarov, npr. Francuska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Belgija, a neke druge zemlje, poput Njemačke, jezična pitanja rješavaju i određuju elegantno drugim zakonima i propisima.[3] Iako u Hrvatskoj nemamo zakona koji regulira jezična pitanja, Hrvatska se ipak s različitih strana, već tradicionalno, optužuje zbog svoje navodne rigidne jezične politike, ne samo iz inozemstva, već i unutar Hrvatske. Tako Jovanović donosi svoj pravopis , a da nema zakona kojemu bi taj pravopis bio podzakonski akt. Opet smo svjedoci jovanovićevske juridičke ekvilibristike- nametanja podzakonskog rješenja bez zakonskog utemeljenja.
Komentator liburnik ili je srpski provokator ili nehrvatska neznalica. Hrvatski su tekstovi naštokavđštini, i prje preporoda, ne samo obilniji, nego i stariji. Humačka ploča iz Ljubuškoga nije mlađa od Bašćanske; vernakular u povelju Kulina bana iz 1189. stariji je od Istarskog razvoda iz 1275.; početak nacionaln eknjiževnosti je u pjesmama Šiška i Džore iz Dubrovnika u razdoblju 1470-1500, dok je Splićanin Marulić nakon 1500. To što imamo dobar korpus na čakavskom, a kasnije i na kajkavskom, ne mijenja ništa da mi Hrvati imamo najstariji i najobilniji pisani i književni korpus na štokavštini. Tko to ne može, ili ne želi shvatiti- taj je protivnik hrvatskoga naroda ili priglupi provincijalac.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
I opet će se nači netko drugi i tvrditi da će njegov pravopis biti bolji. Međutim ja prihvačam svaki i uveo bih testove Hrvatskoga jezika za sve one koji imaju posla ja javnim glasilim. Danas se na lokalnim stanicama ponašaju kao u Jugoslaviji. Najedamput čuješ; E P P a onda Ekonomsko propagandni program. Ružno za čuti. Ako je u hrvatskom jeziku promidžba zašto onda propaganda. Zar nije ljepše čuti; PP promidžbene poruke.