Standard građana Hrvatske 41 posto je niži od onog koji ima prosječni građanin Europske unije, a prestigle su nas sve članice EU osim Bugarske i Rumunjske. Istodobno ankete pokazuju da građani od političara očekuju nastavak guranja njima nebitnih tema pod nos. Tako vjeruju da će u centru pozornosti na predstojećim izborima biti Drugi svjetski rat, odnosno ustaše i partizani, dok tek tri od 1000 ispitanih o toj temi zaista želi i slušati.
Hrvatska na 59%
Prema svježe objavljenim podacima Eurostata o BDP-u po stanovniku, mjerenom po kupovnoj moći, Hrvatska je na 59 posto u odnosu na prosjek EU i time zauzima treću poziciju najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji. Za usporedbu, Luksemburg ima 263 posto standarda EU i time je najbogatija zemlja zajednice zemalja. Zabrinjava negativan trend jer smo na početku mandata vlade Zorana Milanovića bili na 61 posto kupovne moći EU, i to je cijena koju smo platili u dugoj krizi. I dok se Hrvatska udaljava od europskog standarda, zemlje kojima smo nekoć bili ekonomski nadmoćni rastu.
Česi imaju 82 posto standarda Europske unije, što znači da žive za gotovo četvrtinu bolje od Hrvata. Za gubitak standarda i dugogodišnju krizu sve više građana krivi političare. Kad je Milanović preuzeo vlast, gotovo podjednak broj građana vjerovao je da je domaća kriza posljedica svjetske kao i da su za nju krive sve dosadašnje vlade. Danas u priču o uvezenoj krizi vjeruje manje od devet posto, a političare krivi gotovo trećina građana. Zato od njih žele čuti konkretne programe i rješenja za ekonomski oporavak i rast zapošljavanja, ali najveće stranke SDP, koji je na vlasti, i HDZ, koji je lider oporbe, još nisu otvorenih ruku ponudili programe.
Izbor na temelju programa
Dok standard pada, domaći se političari prepiru o Jasenovcu i Bleiburgu, a posljednjih dana najviše je riječi izgovoreno o Udbi. Građane te teme ne zanimaju! Istraživanje koje je provela Hrvatska udruga poslodavaca pokazalo je nesuglasje između tema koje zanimaju građane i one o kojima svakodnevno govore političari. Kada su upitali građane o temama koje očekuju da će činiti okosnicu predizbornih kampanja, na visokom drugom mjestu našla se tema ustaša i partizana, dok je tu temu kao važnu istaklo samo 0,3 posto svih ispitanih. Isto tako, oko 7,7 posto građana očekuje da će najviše vremena političari provesti u prepucavanju i međusobnim optužbama, što apsolutno nijednog ispitanika ne zanima.
Čak ni briga o braniteljima koji su u fokusu političara ne pobuđuje interes kod građana jer je tek 11 ispitanika stavilo tu temu na listu prioriteta, dok žele čuti o brizi za blokirane i siromašne. Građani žele slušati o tome kako zaposliti mlade, ali ih manje od 10 posto vjeruje da je to političarima važno. Žele čuti kako će se potaknuti industrijalizacija i kako će se povećati izvoz, a uvjereni su da je to političarima nije važno i da neće čuti odgovore na to krucijalno pitanje.
Ono što daje nadu u pomirbu između dvije Hrvatske – one u klupama Hrvatskog sabora i foteljama državnih institucija i građana koji plaćaju njihove troškove – jest činjenica da su građani uvjereni da je i političarima jednako kao i njima najvažnija tema u osvit parlamentarnih izbora ekonomija i borba protiv krize. Gospodarski programi i rješenja izlaska iz krize tako bi mogli postati presudni kod izbora političke opcije.
SDP-ov program nejasan je jer Vlada konstantno mijenja pozicije i smjer koristeći se metodom pokušaja i pogrešaka, a HDZ-ov ekonomski program poznat je tek u natuknicama i trebao bi biti objavljen tek kada se sazna točan datum izbora. Trebat će pokazati konkretne programe na temelju kojih će se ostvariti obećanja jer građani žele reforme i bolji standard – odmah!
>>Od Hrvata su u Europskoj uniji siromašniji jedino Bugari i Rumunji
>>Masovni odlazak u inozemstvo nacionalni je problem broj jedan
Kao da Vi gospodjo nevidite gdje je zemlja blokirana, tko i zasto je blokira? Pisite malo o tome.