Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović posjetio je Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina u probnom radu te je izjavio kako je sada prekasno za 'prekrajanje' tog koncepta koji nije u skladu sa suvremenom europskom politikom gospodarenja otpadom, no, dodao je, kvaliteta rada sustava moći će se popraviti jer je sustav modularan i fleksibilan.
- To je prvi od centara za gospodarenje otpadom, koncipiran je na saznanjima iz 2005. i 2007. i njegov je produkt svega nekoliko postotaka tvari koje se mogu reciklirati, dakle metala i goriva iz otpada - rekao je ministar Dobrović. Taj sustav, dodaje, nije u skladu s današnjom europskom politikom gospodarenja otpadom gdje se traži "resursna efikasnost i bitno drugačiji parametri kvalitete sustava". No, dobra je stvar da je taj sustav modularan i fleksibilan i da bolja primarna selekcija neće ugroziti njegov rad, rekao je.
Dobrović: Ostali centri idu u reviziju
Upitan o dinamici izgradnje ostalih centara u Hrvatskoj, Dobrović je odgovorio da ostali centri idu na reviziju. - Ostale centre ćemo revidirati koliko možemo, u skladu s novom europskom politikom gospodarenja otpadom - kazao je te napomenuo da je za reviziju Centra Marišćina "prekasno" te da se neće raditi velika prekrajanja u konceptu, no da se radu sustava može pridonijeti kvalitetnijim, odvojenim prikupljanjem otpada i podizanjem svijesti građana za što je najavio i nekoliko akcijskih planova. Razgovarali su također, kaže, o partnerstvu nacionalne, regionalne i lokalne razine.
Zamoljen da komentira prosvjede na ulazu u Marišćinu, ministar Dobrović je ponovio da je riječki centar prvi i 2005. bio je najuspješniji. - Nisu ljudi krivi što je koncept krivi. Zato ćemo se potruditi da kvalitetno ponašanje građanja u odvojenom prikupljanju bude nagrađeno na računu - rekao je Dobrović. Napomenuo je da još uvijek postoji problem privremenog odlagališta, tzv. nulte faze Marišćine te neugodnih mirisa, ali je izrazio uvjerenje da će se to brzo rješiti.
Na upozorenja građana da je u blizini odlagališta izvor pitke vode, ministar Dobrović je rekao da je sustav Marišćine zatvoren te da su ispoštovani najstroži ekološki standardi. - Mislim da ugroza ne postoji, ali mogao se napraviti kvalitetniji sustav - dodao je. Na negodovanje aktivista u vezi s predloženim modelom sanacije odlagališta tekućeg otpada Sovjak , koji se, kao i Marišćina nalazi na području Viškova, Dobrović je rekao da se razmatraju prijedlozi te da će se potom odlučiti.
Komadina: Probni rad Centra Marinšćina još dva mjeseca
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina rekao je kako mu je drago što se s promjenom vlasti osigurava projektni kontinuitet. - Ministar se upoznao sa sustavom i vjerujem da će pomoći da se performanse sustava što kvalitetnije uspostave, da se otklone kritična mjesta, jer prvi smo u Hrvatskoj, tako da drugi ne bi trebali imati problema i dječje bolesti koje prolazimo - rekao je Komadina.
Probni rad centra trebao bi trajati još dva mjeseca nakon čega bi gradilište trebalo biti predano na uporabu nositelju projekta tvrki "Ekoplus" te početi puni sustav rada. Naglasio je da će se sustav kompletirati kada se izgrade pretovarne stanice i reciklažna dvorišta te se sav otpad počne obrađivati u centralnoj zoni. - Da bi bilo dobro mnogima, negdje lokalitet mora biti - odgovorio je na opasku novinara da se na ulazu u centar nalazi skupina prosvjednika, ali i dodao kako građani s pravom protestiraju dok god su prisutni neugodni mirisi, koji nastaju zbog problema privremenog odlaganja neobrađenog otpada, koji će prestati s punim pogonom centra.
Komadina je rekao da se sada na Marišćinu dovozi otpad iz Rijeke i osam okolnih općina, tj. s područja Komunalnog društva Čistoća te iz Opatije i Liburnije. Otoci, crikveničko-vinodolsko područje i Gorski kotar za sada odlažu na svojim odlagalištima, a kada se izgrade prekrcajne stanice i taj će se otpad voziti na Marišćinu. Još je naveo da izgradnja ceste prema Marišćini napreduje bolje nego prije, da se izvođač radova "Hidrolektra" pomalo izvlači iz teškoća te da se očekuje cesta bude gotova sljedeće godine.
Katalinić: Prvi put sam na Marinšćini, dosad mi nisu dali
Saborski zastupnik Mosta, donedavni predsjednik udruge "Krizni eko-stožer Marišćina" Josip Katalinić rekao je da je danas prvi puta ušao na Marišćinu, jer kao predstavnik udruge nikada nije dobio pravo pristupa.
- Postrojenje je kakvo sam očekivao, nažalost, ovdje dolazi velika količina korisnih sirovina, koje će se uništavati. Zaokret u ministarstvu će biti značajan i mi kao ekološke udruge ga podržavamo - rekao je. Na Katalinićeve riječi reagirao je direktor "Ekoplusa" Dušan Šćulac kazavši da nije istina da Katalinić prije nije smio na Marišćinu i da su eko stožeru bili odobrili zahtjev za posjet.
Predsjednik "Kriznog eko-stožera Marišćina" Josip Begonja založio se da se manjkav projekt Marišćina predefinira tako da se odvajaju sirovine, a da se dio priprema za spaljivanje. "Postoje različite mogućnosti i treba ih iskoristiti", zaključio je Begonja.
>>Ministar Zmajlović obišao pogon Centra za gospodarenje otpadom Marišćina
>>Dozvola za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina pred Upravnim sudom
Bravo, Dobroviću, pogodio si. Tehnologija na Marišćini je zastarjela. A jel znaš zašto? Pa upravo zbog likova poput tebe koji odugovlače i sabotiraju projekte, pa istima od ideje do realizacije treba po 10 godina. Eto, sad i opet bi vi ćuprijaši nešto kemijali, analizirali, valorizirali po stoti put.