Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Lihvarska hobotnica:

'Uzeo sam zajam od 20.000, a ostao bez milijun kuna'

interpol
Foto: interpol
1/2
23.01.2014.
u 14:00

USKOK je optuženicima blokirao oko 850 nekretnina vrijednih stotinjak milijuna kuna te oko četiri milijuna kuna na računima koje su nezakonito stekli.

– To je prava mafija. Dao sam im mali prst, a oni su uzeli cijelu ruku – pomalo rezignirano kaže jedna od najmanje 660 žrtava lihvarske hobotnice predvođene, prema nedavno podnesenoj USKOK-ovoj optužnici, Slovencem Markom Romaničem koji je usto imao i lažni britanski identitet na ime Alex Loxley.

Romanič i njegovi suoptuženici u dobro organiziranoj sofisticiranoj prijevari svoje su žrtve, mahom ljude u nepovoljnim životnim situacijama koji su hitno trebali doći do novca i nisu se imali kome obratiti, oštetili za najmanje 91 milijun kuna. A kako je ta sofisticirana prijevara izgledala, objasnio je naš sugovornik s početka teksta. On i njegova majka (identiteti poznati redakciji, nap. a.) 2008. u nekoliko su navrata posudili ukupno oko 20.000 kuna, a taj se dug na koncu popeo na nevjerojatnih milijun kuna!? Tolika je, naime, bila vrijednost njihove imovine, na koju su se beskrupulozni lihvari upisali.

Oni su iz naših podataka shvatili što imamo, otišli su u zemljišne knjige i jednostavno su se upisali na našu imovinu

Povoljni krediti

– Što da vam kažem? U to vrijeme moja je majka hitno trebala neki novac, a kako nije bilo drugog načina da dođe do njega, vidjela je oglas za povoljne kredite. Mi živimo u Istri, a ovi koji su nam trebali posuđivati novac bili su u Rijeci. Radilo se o relativno malo novca i, kada smo dobili ugovor, nismo ga, priznajem, baš pažljivo čitali. No, na potpisivanju ugovora kod javnog bilježnika moja je majka shvatila da nešto ne valja jer se povrat tih iznosa, koji su, kažem, bili relativno mali, jamčio cijelom našom imovinom. Oni su iz naših podataka shvatili što imamo, otišli su u zemljišne knjige i jednostavno su se upisali na našu imovinu. Nama je to bilo čudno i rekli smo im da to tako ne može. No, objasnili su da oni tako rade. Kazali su da sve ugovore tako potpisuju i bilo je po onoj “uzmi ili ostavi”! Da ne govorim da novac nismo mogli dobiti dok nismo potpisali ugovor. A novac nam je stvarno trebao i nije postojao drugi način da dođemo do njega – prepričava naš sugovornik situaciju koja je i njemu i njegovoj majci život pretvorila u pakao.

Objašnjava da su dio posuđenog novca vratili, dio nisu, a kada su počeli medijski napisi o lihvarskoj hobotnici koja je putem kreditnih ureda operirala diljem Hrvatske, shvatili su da su jedna od brojnih žrtava dobro organiziranih prevaranata. Tada su odlučili angažirati odvjetnika te sve prijaviti tužiteljstvu i policiji. Sada, nakon svega, naš sugovornik želi samo jedno.

– Nije me toliko briga za novac koliko želim da mi se vrati imovina. Jer oni su još upisani na nju. Zato mislim da je dobro što je ovaj postupak počeo i koliko god da traje, neke traje, samo da na kraju oni budu ispisani s onog što je moje. Nije normalno da zbog relativno malog posuđenog iznosa ostanem bez kompletne imovine – kaže naš sugovornik.

Mozak operacije

Na žalost, on nije jedini među oštećenima koji se zbog nekoliko tisuća posuđenih kuna našao u situaciji da ostane bez sve imovine koju posjeduje jer je tom imovinom jamčio povrat posuđenog novca. Jer cijela je ta operacija, u kojoj je sudjelovalo 19 optuženika i koja se odvijala od početka 2007. do svibnja 2012., bila više nego dobro osmišljena i organizirana.

Mozak cijele operacije bio je Romanič, trenutačno nedostupan hrvatskom pravosuđu, koji je prema optužnici ostale optuženike organizirao u grupu čiji je cilj bio sklapanje što većeg broja lihvarskih ugovora. Prema točno određenoj podjeli posla ostali optuženici nalazili su ljude kojima hitno treba novac, a da bi sve izgledalo legalno, diljem zemlje osnovano je stotinjak fiktivnih trgovačkih društava, odnosno kreditnih ureda. U njima su se davali zajmovi, a kao zajmodavci bile su navedene pravne ili fizičke osobe. Povrat zajmova jamčio se nekretninama, a kada se zajmovi nisu mogli otplaćivati, sklopio bi se novi ugovor. Ovaj bi put to bio ugovor o kupoprodaji nekretnine, a nekretnine su tako postajale vlasništvo fiktivno otvorenih društava, odnosno kreditnih ureda. Tako su se optuženici dokopali oko 850 nekretnina vrijednih najmanje 100 milijuna kuna. USKOK je blokirao tu nezakonito stečenu imovinu, a uspjeli su blokirati i račune fiktivnih društava, na kojima je u trenutku blokade bilo ukupno oko četiri milijuna kuna.

Komentara 106

DU
Deleted user
15:33 23.01.2014.

Zasto se ne pise o javnim BILJEZNICIMA oni su odgovorni u zemljisnim knjigama i na KATASTRU jer javni BILJEZNICI rade pod zakletvom o pravnom postupku i identitetu a tu je i FINA kriva kakoozes nekretninu upisati bezb da platis porez itd.... itd... itd.

DU
Deleted user
18:20 23.01.2014.

Da je Hrvatska prava pravna država u njoj uopće ne bi bilo moguće sklopiti lihvarski ugovor. U zapadnoj Europi maksimalna je godišnja kamata 16%, sve drugo je lihvarenje koje je zabranjeno zakonom!

DA
davos24
15:03 23.01.2014.

Wolfs of Croatia!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije