Na ljestvici konkurentnosti Hrvatska je napredovala šest mjesta pa smo sada 75. među 148 zemalja u svijetu. Problematično je ipak da se manjkavosti našeg sustava ne mijenjaju već produbljuju te da napredujemo u područjima u kojima smo i ranije bili konkurentni. Među najboljih deset nema velikih promjena. Najkonkurentnija je i dalje Švicarska, slijedi Singapur pa Finska, a Njemačka i SAD napredovale su svaka po dva mjesta.
Obračun sa službenicima
Hrvatski gospodarstvenici kao najveći problem vide sporost javne uprave i nestabilnost politika, a nerad u javnoj upravi smeta i ministrima.
– Ministri imaju problema sa sporošću administracije koja usporava i naše projekte, što je nedopustivo u jednoj ozbiljnoj zemlji. Imamo rješenja za taj problem – zaprijetio je službenicima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a da problema s provođenjem politika ima, potvrdio je i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. On je pozornost svrnuo na lokalne službenike te uz sankcije u državnim službama najavio izmjenu zakona koja će dovesti do toga da odštetu ulagačima plaćaju lokalne jedinice, a ne država, kako je sada slučaj. Osim neučinkovite javne uprave Hrvatska je produbila nekonkurentnost u tržištu rada po kojem smo na tek 114. mjestu. To je problem Vlade i ona ga mora riješiti, poručuje Vrdoljak.
– Nije bilo dovoljno odlučnosti ni odgovornosti da se riješe neka područja – priznaje Vrdoljak koji je najavio brze i dubinske reforme. A bez reformi koje bi dovele do lakšeg poslovanja neće biti ni investicija, uvjerenje je Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Naime, Hrvatska je slaba u područjima koja su uglavnom ključna za investicije.
– Kašnjenje administracije stvara trošak i onemogućuje povrat na kapital. Zato strani ulagači izbjegavaju Hrvatsku, a domaći kapital se ne angažira – poručio je Mudrinić. I zaista, najmanja konkurentnost vidi se u učinku poticaja na zapošljavanje i investicije, opterećenju Vladinim odlukama te rasipnosti javne potrošnje, a dobre ocjene dobivamo za infrastrukturu, visoko obrazovanje i korištenje interneta. To je povuklo za sobom veliki pad konkurentnosti javnog duga te smanjilo nacionalnu stopu štednje za 16 mjesta u godinu dana, a da je riječ javnih službenika zadnja, dokazuje iznimni favoritizam njihovih odluka što nam je srušilo konkurentnost na 112. mjesto.
Održavamo se uz ‘disalicu’
Vječni optimist Grčić istaknuo je da s usporavanjem pada BDP-a i ovim rastom od utopljenika postajemo ronilac koji je tek toliko ispod vode da se može održavati i disati uz pomoć "disalice", a obzirom da su ocjenjivane mjere donesene do ožujka, Grčić najavljuje da će se na listi Svjetske banke, Doing Business, Hrvatska snažnije pomaknuti i zbog lakšeg upisa u vlasništvo i dobivanja građevinskih dozvola.
>> Grčić: Od novca iz fondova očekujem investicijski bum
