Kretanje bruto društvenog proizvoda od 2000. do danas pokazuje da se realno gospodarstvo vratilo na razinu iz 2006., a stabilan rast tijekom godina ostvaruju samo financijska industrija i država. Ponovo se i u statističkom prikazu vidi da se krizi nije prilagodio javni sektor, a da banke žive u vlastitom svijetu, dok su trgovina i prerađivačka industrija, grane koje su, uz državu, i najveći poslodavci, još u recesiji.
>> Usporedba kretanja BDP-a i države
Građevina potopljena
Najteže stanje je u građevinarstvu, koje se opsegom vratilo u 2003., ako se uspoređuju ostvarena bruto dodana vrijednost u stalnim cijenama s referentnom 2005. U prvom tromjesečju godine u građevinarstvu je ostvareno samo 3,04 milijarde kuna vrijednosti, što su daleko najgora tri mjeseca u posljednjih devet godina. U najboljim danima, odnosno u drugom tromjesečju 2008. godine, građevinari su stvorili vrijednost od 5,5 milijardi kuna.
Trgovina, u kojoj radi više od 230.000 ljudi, doživljava kolaps. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se u posljednje tri godine u trgovini ostvaruje promet sličan onome iz 2005. pa se u trgovini na malo i veliko stvara vrijednost od 50 do 51 milijardu kuna. Depresija potrošnje građana oslikava se i u pokazateljima na kvartalnoj razini, iz kojih je jasno da Hrvati ne troše ništa više nego u 2004. godini, odnosno davno prije procvata ekonomije. Ako se ne troši, onda je teško očekivati i rast proizvodnje. Prerađivačka industrija u prvom tromjesečju proizvela je vrijednost od 7,8 milijardi kuna po stalnim cijenama, čime smo se vratili na 2000.
Banke i država po svom
Dva sektora koja ne znaju za krizu su država i banke. Financijska industrija povećala je tijekom godina bruto dodanu vrijednost za 52 posto. Nema godine u kojoj nisu ostvarili rast, a krizi su odoljeli čak i na njezinu vrhuncu. Godine buma za banke i osiguravajuće kuće bile su 2004. i 2005., nakon čega je, treba priznati, rast nešto usporen, ali ipak konstantan. Država, pod kojom se podrazumijeva javna uprava i obrana, obrazovanje te djelatnosti zdravstvene i socijalne skrbi, drži se oko iste vrijednosti sve od 2000.
Ipak, u stalnim cijenama vidi se da su troškovi države rasli upravo u vrijeme krize, kada su ostali sektori bilježili znatan rast. Iako nije riječ o visokim vrijednostima, rast sa 8,2 milijarde kuna u prva tri mjeseca 2007. na 8,7 milijardi kuna u prvom tromjesečju 2012. pokazatelj je da se javni sektor nije ni osvrnuo na situaciju u kojoj se gospodarstvo nalazi. Naposljetku, BDV je u dvanaest godina narastao za oko 28 posto, ali od 2007. stalno pada pa je ukupna ekonomija u dijelu u kojem se stvara dodana vrijednost ispod razine iz 2006. godine.
Sve će promijeniti investicijski tsunami koji je krenuo! LOL