Nosili su ih ribari i radnici, rudari, kopači zlata, farmeri i stočari, a proslavio James Dean, u kultnom filmu 'Buntovnik bez razloga', nakon čega su plave traperice postale nezaobilazan dio popularne kulture 50-ih, a danas su planetarno popularan komad odjeće, omiljen čak i u kraljevskim obiteljima. Led je, naravno, probila princeza Diana, nakon čega su traperice uselile i u ormare prinčeva i njihovih supruga, Kate Middleton i Meghan Markle. No, tvrdnja da, baš kao i malu crnu haljinu, svaka žena u svojoj garderobi danas ima i par traperica daleko je od istine. Zašto? Zato što je jedan par premalo. Istraživanja su pokazala da žene danas u ormaru imaju u prosjeku sedam pari traperica, a situacija nije mnogo drugačija ni kada je riječ o muškarcima, koji u svojoj garderobi imaju tek nešto skromniju 'kolekciju' od šest pari traperica.
Materijal od kojeg su napravljene traperice - traper, odnosno 'denim' - ime je dobio po francuskom gradu Nîmesu (de Nîmes). U doba renesanse, traper hlače su se izrađivale u Italiji, a prodavale u luci Genovi i upravo su tu korijeni termina "bleu de Gênes"- plava boja Genove, što se kasnije 'pretočilo' u „blue jeanes“ - plave traperice. Čvrst i nepoderiv, traper je ispunio i najzahtjevnije kriterije mornarice koja je za posadu tražila što izdržljivije i trajnije hlače. Naravno, te plave traper hlače tražene u Europi 1800-ih nisu isto što i američke plave traperice kakve danas poznajemo.
Životna priča današnjih traperica krenula je iz Kalifornije, gdje je 1850-ih njemački trgovac Levi Strauss lokalnim radnicima prodavao čvrste, plave, radne traper hlače. Straussove su traperice ubrzo osvojile sjevernoamerički kontinent, nosili su ih tvornički radnici, rudari, farmeri i stočari. U veleprodaji tvrtke Levi Strauss & Co. redovan kupac bio je tada i latvijski krojač Jacob Davis. Kada mu se jedan od kupaca požalio da mu se hlače, iako čvrste, redovno poderu kod džepova, Davis je došao na ideju da na kritična mjesta, kod džepova i šavova hlača, kao pojačanja upotrijebi bakrene zakovice. Iako tada nije slutio da će ta njegova ideja pokrenuti pravu revoluciju, intuicija mu je očito nešto prišapnula, pa je svoj patent odlučio zaštiti. No, nije imao 68 dolara, koliko je trebalo platiti za patentiranje. Davis se stoga obratio Levi Straussu, predloživši mu da zajedno krenu u posao. Uz Straussovu financijsku potporu, 20. svibnja 1873. registriran je američki patent 139.121, "Poboljšanje pričvršćivanja otvora za džepove". Upravo taj datum, 20. svibanj, mnogi smatraju i službenim "rođendanom" današnjih traperica. U tvornici Levi Strauss & Co. u San Franciscu počela je tada proizvodnja traper hlača sa zakovicama, koje su odmah postale hit među radnicima.
Uz zaštićeni patent, Levi Strauss & Co. punih je dvadeset godina bila jedina tvrtka koja je proizvodila traperice sa zakovicama, a upravo zahvaljujući tome za plave se traperice uvriježio popularni naziv "Levisice", koji je tvrtka i zaštitila. Levi's je tako i službeno ušao u povijest kao prvi brend trapera, a njihov 'Levi's 501' kao najpoznatiji model traperica. No, kada je patentu 'istekao rok', stotine drugih proizvođača počelo je kopirati njihovu odjeću. Popularnost traperica nezaustavljivo je rasla, baš kao i cijena - usporedbe radi, godine 1885. traperice su koštale samo 1,50 dolara, što je oko 37 današnjih dolara, odnosno 35 eura. Danas prosječan Europljanin na par traperica potroši oko 80 eura, 20 eura više no što troše Amerikanci. Prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta GfK, na novi par traperica žene u prosjeku troše oko 85 eura, a muškarci 10 eura manje.
SJAJNA IDEJA: 'Hlače su vam preuske? Nije problem, evo što trebate napraviti!'
