FOTO Zapaljene zgrade, opljačkane tisuće trgovina, privedeno 2400 ljudi: Ovako je izgledala noć u kojoj je planula Francuska
Francuski gradovi proveli su mirniju noć nakon uvođenja lokalnih policijskih satova, kojima vlasti pokušavaju spriječiti ponavljanje nasilja, paljenja i pljački koji su obilježili protekli vikend.
Dok policija pregledava snimke nadzornih kamera i društvenih mreža kako bi identificirala počinitelje, prosvjedne skupine najavljuju nove demonstracije za subotu.
Neredi su izbili tijekom prosvjeda 17. listopada, koji su se održavali zbog rasta troškova života, nezadovoljstva stanjem u obrazovanju i pogoršanja javnih usluga.
Iako je velik dio demonstracija protekao mirno, u Parizu, Lyonu, Marseilleu i drugim gradovima došlo je do sukoba s policijom, razbijanja izloga, pljački trgovina i paljenja vozila i zgrada. U Limogesu je požar teško oštetio povijesnu gradsku vijećnicu.
Francuske vlasti izvijestile su da je tijekom vikenda privedeno oko 2400 ljudi. Nasilje je izazvalo i brojne ozljede među pripadnicima policije, žandarmerije i vatrogasnih službi, dok su trgovine i javne zgrade pretrpjele znatnu štetu.
U Marseilleu su, među ostalim, zabilježeni upad prosvjednika u predvorje gradske vijećnice i oštećenje policijske postaje, a u Lyonu je izbio požar u turističkom uredu.
U Parizu je policijski sat uveden u području trga Place de la République i trgovačke četvrti Les Halles, od 23 sata do 6 sati ujutro. Slične su mjere uvedene ili najavljene i u drugim gradovima, među ostalim za maloljetnike.
"Ciljani policijski sat pridonio je mirnoj noći", poručio je Lecornu na društvenoj mreži X, dodajući da se mjera može proširiti ako to okolnosti budu zahtijevale.
Vlada je istodobno najavila opsežnu istragu o nasilju i sigurnosnim propustima tijekom prosvjeda. U pariškoj regiji gotovo 200 istražitelja trebalo bi analizirati snimke nadzornih kamera, sigurnosnih sustava trgovina i društvenih mreža kako bi identificirali osumnjičenike za pljačke i uništavanje imovine.
Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez priznao je da policija u pojedinim gradovima nije uspjela kontrolirati situaciju te upozorio na nedovoljnu pripremljenost za razmjere nasilja. Nakon nereda ponudio je ostavku, ali ju je predsjednik Emmanuel Macron odbio.
Lecornu je obećao da će vlada analizirati pogreške u organizaciji sigurnosnih snaga i odgovoriti na odgovornost počinitelja. Macron je također poručio da oni koji su sudjelovali u pljačkama i uništavanju imovine moraju snositi posljedice.
Unatoč policijskim mjerama, prosvjedne skupine ne odustaju od daljnjih akcija. Studentski sindikat UNEF najavio je nastavak pritiska na vladu zbog problema u obrazovnom sustavu, nedostatka nastavnika i nedovoljnih ulaganja u škole i fakultete.
Taj je pokret nastao 2018. godine, tijekom Macronova prvog predsjedničkog mandata, zbog planiranog povećanja poreza na gorivo. Tadašnji prosvjedi prerasli su u višemjesečne blokade prometnica i povremene nasilne sukobe.
Neredi su dodatno zaoštrili političke prilike u Francuskoj, koja se suočava s gospodarskim pritiscima, visokim javnim dugom i nezadovoljstvom dijela stanovništva zbog kvalitete javnih usluga.
Istodobno, vlasti se suočavaju s kritikama zbog načina na koji su sigurnosne snage bile raspoređene tijekom prosvjeda i zbog toga što nisu uspjele spriječiti pljačke i uništavanje imovine.