FOTO Slavne osobe koje su odabrale eutanaziju: Među njima su poznata Hrvatica, sportska ikona i nizozemski premijer sa ženom
Eutanazija i potpomognuto samoubojstvo posljednjih su desetljeća postali tema o kojoj se raspravlja i izvan medicinskih i pravnih krugova. U nekim državama postoje zakonski uređeni postupci koji osobama pod određenim uvjetima omogućuju da same odluče kada će završiti život.
Među ljudima koji su se odlučili na takav kraj života bilo je i vrlo poznatih imena – od književnika i nobelovaca do filmskih redatelja, vrhunskih sportaša i političara.
Važno je pritom razlikovati eutanaziju od potpomognutog samoubojstva. Kod eutanazije liječnik izravno primjenjuje sredstvo koje uzrokuje smrt, dok kod potpomognutog samoubojstva osoba sama poduzima posljednji korak.
Jedan od najpoznatijih belgijskih književnika 20. stoljeća, Hugo Claus, umro je 19. ožujka 2008. u Antwerpenu u 78. godini. Bolovao je od Alzheimerove bolesti i odlučio se na eutanaziju.
Foto: Foto: Michiel Hendryckx, Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0
Claus je bio pjesnik, romanopisac, dramatičar, slikar, scenarist i redatelj, a njegovo se najpoznatije djelo, roman The Sorrow of Belgium, smatra jednim od ključnih flamanskih romana 20. stoljeća.
Foto: Foto: Rob Bogaerts / Anefo, Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0
Austrijski glumac i političar Herbert Fux umro je 13. ožujka 2007. u Zürichu, uz pomoć švicarske organizacije Dignitas. Njegov slučaj spada u potpomognuto samoubojstvo, a ne u eutanaziju. U Zürichu je sam popio smrtonosni pripravak koji mu je bio pripremljen.
Fux je tijekom karijere nastupio u oko 120 filmskih i 300 televizijskih produkcija, a bio je poznat po brojnim karakterističnim sporednim ulogama u austrijskim i njemačkim filmovima i serijama. Bio je i politički aktivan te je bio zastupnik u austrijskom parlamentu.
Belgijski biolog i biokemičar Christian de Duve, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1974., umro je 4. svibnja 2013. u 95. godini. Nobelovu nagradu dobio je za otkrića povezana sa strukturnom i funkcionalnom organizacijom stanice, a posebno je poznat po istraživanjima lizosoma i peroksisoma.
Foto: Foto: Julien Doornaert, Wikimedia Commons (CC BY 4.0)
De Duve je odlučio umrijeti eutanazijom. Postupak je proveden u njegovu domu u Belgiji, u prisutnosti njegovo četvero djece. Nekoliko tjedana prije smrti rekao je da je umoran i da je smatrao kako je došlo vrijeme za kraj.
Foto: Foto: Willy Pragher, Wikimedia Commons (CC BY 4.0)
Vervoort je bolovala od progresivne bolesti koja je uzrokovala paralizu, snažne bolove i ozbiljna ograničenja kretanja. Unatoč bolesti ostvarila je vrhunsku sportsku karijeru. Na Paraolimpijskim igrama u Londonu 2012. osvojila je zlato, a u Rio de Janeiru 2016. još dvije medalje.
Francuska književnica Anne Bert umrla je 2. listopada 2017. u Belgiji, gdje je otišla kako bi mogla ostvariti pravo na eutanaziju. Bolovala je od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), odnosno Charcotove bolesti, zbog koje je postupno gubila sposobnost samostalnog kretanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Budući da eutanazija u Francuskoj tada nije bila dopuštena, Bert je svoj posljednji period života provela u Belgiji. O svojoj je odluci otvoreno govorila i napisala knjigu Le Tout Dernier Été, posvećenu bolesti i vlastitom izboru. U Belgiji je eutanazirana u dobi od 59 godina.
Bivši nizozemski premijer Dries van Agt umro je 5. veljače 2024. u 93. godini, zajedno sa svojom suprugom Eugenie van Agt-Krekelberg. On i supruga bili su zajedno više od 70 godina. Oboje su imali narušeno zdravlje te su istodobno odabrali eutanaziju. Umrli su držeći se za ruke.
Van Agt je bio nizozemski premijer od 1977. do 1982. godine. Nakon političke karijere osnovao je organizaciju The Rights Forum, posvećenu pitanjima ljudskih prava i izraelsko-palestinskog sukoba.
Francuski glumac i kazališni redatelj Arnaud Denis umro je 22. rujna 2026. u Belgiji u 43. godini. Njegovo se zdravstveno stanje teško pogoršalo nakon ugradnje proteze protiv preponske kile. Prema pisanju Le Mondea, nakon zahvata ostao je teško invalidiziran i trpio kronične bolove.
Prije smrti pokrenuo je i pravni postupak zbog svojih zdravstvenih problema. Denis je u Belgiji podnio zahtjev za eutanaziju, a postupak je proveden 22. rujna. Njegov je odvjetnik potvrdio njegovu smrt.
Jedan od najvažnijih redatelja francuskog novog vala, Jean-Luc Godard, umro je 13. rujna 2022. u Švicarskoj u 91. godini. Godard nije umro eutanazijom. Odlučio se na potpomognuto samoubojstvo, koje je u Švicarskoj dopušteno pod određenim uvjetima.
Foto: Foto: Gary Stevens / Flickr, Wikimedia Commons (CC BY 2.0)
Izraelsko-američki psiholog Daniel Kahneman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2002., umro je 27. ožujka 2024. u Švicarskoj u dobi od 90 godina. Tek godinu dana nakon njegove smrti javno je objavljeno da je umro potpomognutim samoubojstvom.
Informaciju je 2025. objavio The Wall Street Journal, a prenijeli su je brojni svjetski mediji. Kahneman je prije odlaska u Švicarsku bliskim osobama poslao poruku u kojoj ih je obavijestio da odlazi ondje kako bi okončao život. Autor poruke i odluke nije želio da njegova smrt zasjeni njegov znanstveni rad, pa je informacija o načinu smrti ostala izvan javnosti gotovo godinu dana.
Nizozemski nogometaš i trener Wim Jansen, legenda Feyenoorda i nizozemske reprezentacije, umro je 25. siječnja 2022. u 75. godini. Jansen je s Feyenoordom osvojio Kup prvaka i Interkontinentalni kup 1970., a za Nizozemsku je nastupio u finalima Svjetskog prvenstva 1974. i 1978. godine.
Foto: Foto: Rob Mieremet / Anefo, Wikimedia Commons (CC0)
U posljednjim godinama života bolovao je od Alzheimerove bolesti. Njegov sin kasnije je otkrio da je Jansen izabrao eutanaziju jer nije želio čekati da bolest još više napreduje. Zahtjev je bio složen i zahtijevao je procjenu neovisnog liječnika.
Foto: Foto: Hans Peters / Anefo, Wikimedia Commons
Hrvatska književnica Dubravka Ugrešić umrla je 17. ožujka 2023. u Amsterdamu, u 73. godini. Nakon njezine smrti njezin brat Siniša potvrdio je da je, nakon dugogodišnje borbe s bolešću, podvrgnuta eutanaziji.
Ugrešić je od 2017. bolovala od raka dojke, koji se kasnije proširio na kosti i mozak. Liječila se u amsterdamskom Institutu Antoni van Leeuwenhoek, a posljednjih mjeseci gubila je vid i imala epileptične napadaje. Prema riječima njezina brata, o mogućnosti eutanazije razmišljala je godinama te je u oporuci izrazila želju da joj liječnici, kada za to dođe vrijeme, pomognu u „asistiranom samoubojstvu ili eutanaziji“.
Ugrešić je bila jedna od najpoznatijih hrvatskih književnica i esejistica. Njezine su knjige prevedene na više od 20 jezika, a među najpoznatijim djelima su Štefica Cvek u raljama života, Muzej bezuvjetne predaje, Ministarstvo boli i Baba Jaga je snijela jaje.
