FOTO Scene koje nisu viđene desetljećima: Dunav je neprepoznatljiv, Drava otkriva tajne zaboravljenih vremena
Višemjesečni izostanak oborina, visoke ljetne temperature i već drugi ekstremni toplinski val u samo mjesec dana uzrokovali su u Europi sušu neslućenih razmjera. Druga najdulja europska rijeka, Dunav, koja prolazi kroz deset država prije nego što se ulije u Crno more, na brojnim se mjestima povukla stotinama metara.
Ondje gdje se inače nalazi voda sada se vide golema pješčana sprudovi, stijene, mulj i ostaci brodova koji su desetljećima bili skriveni ispod površine.
Kod sela Bezdan vodostaj Dunava poslednjeg dana srpnja je pao na minus 134 centimetara, a povijesno nizak vodostaj Dunava ovih je dana kod srpskog Korbova, nedaleko mjesta Kladovo, otkrio neobičan prizor. Iz vode su ponovno izronili ostaci starog stabla poznatog kao "korbovski dud" koji za mještane nije tek običan panj, nego podsjetnik na izgled obale prije izgradnje hidroenergetskog sustava Đerdap, prenosi Blic.
Zbog povijesno niskog vodostaja Dunava ovih su dana u njegovim presušenim koritima pronađeni brojni svjedoci prošlosti, od davno izgubljenog automobila u Mađarskoj pa sve do ostataka izumrle životinje - mamuta u Bugarskoj.
Ondje gdje se inače nalazi voda sada se vide golema pješčana sprudovi, stijene, mulj i ostaci brodova koji su desetljećima bili skriveni ispod površine.
U Budimpešti je vodostaj Dunava pao na samo 23 centimetra, čime je nadmašen prethodni negativni rekord od 33 centimetra, zabilježen 2018. godine.Iako je najdramatičnije u Mađarskoj, ništa bolja situacija nije ni u susjednoj nam Srbiji.
U marinama kod Novog Sada deseci manjih plovila ostali su na muljevitom i gotovo isušenom riječnom dnu, dok su teglenice i teretni brodovi premješteni u malobrojne dublje dijelove rijeke. Zbog niskog vodostaja brodovi prevoze samo između 30 i 40 posto uobičajenog tereta, a srbijanski uvoz goriva u srpnju dosegnuo je tek četvrtinu planirane mjesečne količine.
Nizak vodostaj ne ugrožava samo brodove. Dunav je važan izvor vode za hlađenje nuklearnih elektrana u Rumunjskoj i Mađarskoj, pa je hidrološka kriza prerasla i u ozbiljan energetski problem.