Ove četiri namirnice mogu smanjiti rizik od moždanog udara: Nutricionisti otkrivaju zašto ih vrijedi jesti

Prerađena hrana često je na lošem glasu, osobito kada je riječ o zdravlju srca i krvnih žila. No nisu sve prerađene namirnice jednako štetne, a neke od njih mogu biti vrijedan dio uravnotežene prehrane. Štoviše, nutricionisti izdvajaju četiri namirnice koje, unatoč tome što prolaze određenu obradu, sadrže hranjive tvari povezane s manjim rizikom od moždanog udara.
Prerađena hrana često je na lošem glasu, osobito kada je riječ o zdravlju srca i krvnih žila. No nisu sve prerađene namirnice jednako štetne, a neke od njih mogu biti vrijedan dio uravnotežene prehrane. Štoviše, nutricionisti izdvajaju četiri namirnice koje, unatoč tome što prolaze određenu obradu, sadrže hranjive tvari povezane s manjim rizikom od moždanog udara.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
Iako se prerađena hrana često povezuje s nezdravim prehrambenim navikama, mnogi takvi proizvodi predstavljaju praktičan i pristupačan način unosa važnih hranjivih tvari. Činjenica da neka namirnica dolazi u konzervi, vrećici ili tetrapaku ne znači nužno da je treba izbjegavati. Nutricionisti posebno izdvajaju četiri prerađene namirnice koje se dobro uklapaju u prehranu usmjerenu na očuvanje zdravlja srca i mozga.
Iako se prerađena hrana često povezuje s nezdravim prehrambenim navikama, mnogi takvi proizvodi predstavljaju praktičan i pristupačan način unosa važnih hranjivih tvari. Činjenica da neka namirnica dolazi u konzervi, vrećici ili tetrapaku ne znači nužno da je treba izbjegavati. Nutricionisti posebno izdvajaju četiri prerađene namirnice koje se dobro uklapaju u prehranu usmjerenu na očuvanje zdravlja srca i mozga.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
Losos iz konzerve: Iako kuhanjem i konzerviranjem svježi losos postaje prerađena namirnica, on i dalje ostaje praktičan i pristupačan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Klinički dijetetičar Alexander LeRitz za EatingWell ističe da je konzervirani losos jednostavno uključiti u svakodnevnu prehranu. "Lako ga je dodati u salate, sendviče ili zdjele sa žitaricama za brz i jednostavan obrok", objašnjava LeRitz.
Losos iz konzerve: Iako kuhanjem i konzerviranjem svježi losos postaje prerađena namirnica, on i dalje ostaje praktičan i pristupačan izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Klinički dijetetičar Alexander LeRitz za EatingWell ističe da je konzervirani losos jednostavno uključiti u svakodnevnu prehranu. "Lako ga je dodati u salate, sendviče ili zdjele sa žitaricama za brz i jednostavan obrok", objašnjava LeRitz.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Istraživanja povezuju redovitu konzumaciju ribe s manjim rizikom od moždanog udara, a dio pozitivnih učinaka pripisuje se upravo omega-3 masnim kiselinama. Pojedini podaci upućuju na to da su više razine dokozaheksaenske kiseline (DHA) i eikozapentaenske kiseline (EPA) u krvi povezane s manjom vjerojatnošću moždanog udara. Za očuvanje zdravlja srca preporučuje se konzumirati dvije porcije ribe tjedno.
Istraživanja povezuju redovitu konzumaciju ribe s manjim rizikom od moždanog udara, a dio pozitivnih učinaka pripisuje se upravo omega-3 masnim kiselinama. Pojedini podaci upućuju na to da su više razine dokozaheksaenske kiseline (DHA) i eikozapentaenske kiseline (EPA) u krvi povezane s manjom vjerojatnošću moždanog udara. Za očuvanje zdravlja srca preporučuje se konzumirati dvije porcije ribe tjedno.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
OGLAS
Obični nemasni jogurt: Jogurt je još jedna prerađena namirnica koja može imati svoje mjesto u prehrani za zdravlje srca i mozga. Sadrži važne minerale poput kalcija, fosfora i kalija, a njihova kombinacija s drugim sastojcima mliječnih proizvoda mogla bi imati pozitivan učinak na zdravlje. Dijetetičarka Kiran Campbell objašnjava da se ta kombinacija naziva mliječni matriks te da bi upravo međudjelovanje različitih sastojaka moglo biti zaslužno za korisne učinke mliječnih proizvoda.
Obični nemasni jogurt: Jogurt je još jedna prerađena namirnica koja može imati svoje mjesto u prehrani za zdravlje srca i mozga. Sadrži važne minerale poput kalcija, fosfora i kalija, a njihova kombinacija s drugim sastojcima mliječnih proizvoda mogla bi imati pozitivan učinak na zdravlje. Dijetetičarka Kiran Campbell objašnjava da se ta kombinacija naziva mliječni matriks te da bi upravo međudjelovanje različitih sastojaka moglo biti zaslužno za korisne učinke mliječnih proizvoda.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
Istraživanja sugeriraju da je veći unos jogurta povezan s manjim rizikom od moždanog udara. Važnu ulogu mogli bi imati i probiotici, koji podržavaju korisne crijevne bakterije. Te bakterije fermentiraju vlakna i pritom stvaraju kratkolančane masne kiseline, koje mogu utjecati na metabolizam kolesterola. Nutricionisti savjetuju odabir običnog nemasnog jogurta, bez velike količine dodanog šećera.
Istraživanja sugeriraju da je veći unos jogurta povezan s manjim rizikom od moždanog udara. Važnu ulogu mogli bi imati i probiotici, koji podržavaju korisne crijevne bakterije. Te bakterije fermentiraju vlakna i pritom stvaraju kratkolančane masne kiseline, koje mogu utjecati na metabolizam kolesterola. Nutricionisti savjetuju odabir običnog nemasnog jogurta, bez velike količine dodanog šećera.
Foto: Shutterstock
Share
Podijeli
Zob: Zobene pahuljice često se smatraju jednom od najjednostavnijih opcija za doručak, a dobra je vijest da ni njihova industrijska obrada ne mora umanjiti prehrambenu vrijednost. Sve vrste zobi, uključujući krupne i instant zobene pahuljice, prolaze određeni stupanj obrade, ali i dalje pripadaju cjelovitim žitaricama. "Prešanje i rezanje cijelog zrna zobi olakšava kuhanje, a pritom se zadržava status cjelovite žitarice", objašnjava LeRitz.
Zob: Zobene pahuljice često se smatraju jednom od najjednostavnijih opcija za doručak, a dobra je vijest da ni njihova industrijska obrada ne mora umanjiti prehrambenu vrijednost. Sve vrste zobi, uključujući krupne i instant zobene pahuljice, prolaze određeni stupanj obrade, ali i dalje pripadaju cjelovitim žitaricama. "Prešanje i rezanje cijelog zrna zobi olakšava kuhanje, a pritom se zadržava status cjelovite žitarice", objašnjava LeRitz.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
Jedna šalica suhih zobenih pahuljica sadrži osam grama vlakana. Zob je posebno bogata beta-glukanom, vrstom topivih vlakana koja pomaže u snižavanju LDL kolesterola, poznatog i kao loš kolesterol. Povišene razine LDL kolesterola pridonose nakupljanju plaka u arterijama, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Upravo zbog sadržaja vlakana zob može biti koristan dio prehrane usmjerene na očuvanje zdravlja krvnih žila.
Jedna šalica suhih zobenih pahuljica sadrži osam grama vlakana. Zob je posebno bogata beta-glukanom, vrstom topivih vlakana koja pomaže u snižavanju LDL kolesterola, poznatog i kao loš kolesterol. Povišene razine LDL kolesterola pridonose nakupljanju plaka u arterijama, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Upravo zbog sadržaja vlakana zob može biti koristan dio prehrane usmjerene na očuvanje zdravlja krvnih žila.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
OGLAS
Tofu: Tofu nastaje preradom soje, a riječ je o hranjivom biljnom izvoru proteina koji sadrži i vlakna te izoflavone, prirodne biljne spojeve. Istraživanja sugeriraju da bi redovita konzumacija proizvoda od soje mogla biti povezana s manjim rizikom od moždanog udara. Dijetetičarka Kiran Campbell pritom izdvaja rezultate istraživanja provedenog među starijim osobama u Kini.
Tofu: Tofu nastaje preradom soje, a riječ je o hranjivom biljnom izvoru proteina koji sadrži i vlakna te izoflavone, prirodne biljne spojeve. Istraživanja sugeriraju da bi redovita konzumacija proizvoda od soje mogla biti povezana s manjim rizikom od moždanog udara. Dijetetičarka Kiran Campbell pritom izdvaja rezultate istraživanja provedenog među starijim osobama u Kini.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli
"Jedno istraživanje provedeno među starijim osobama u Kini pokazalo je da je konzumacija hrane od soje dva do tri puta tjedno povezana s oko 33 posto manjim rizikom od moždanog udara, dok je konzumacija četiri ili više puta tjedno povezana s gotovo upola manjim rizikom", navodi Campbell. Osim toga, istraživanja upućuju na to da bi veći unos soje mogao biti povezan i s nižim krvnim tlakom. To je posebno važno jer je povišeni krvni tlak jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar.
"Jedno istraživanje provedeno među starijim osobama u Kini pokazalo je da je konzumacija hrane od soje dva do tri puta tjedno povezana s oko 33 posto manjim rizikom od moždanog udara, dok je konzumacija četiri ili više puta tjedno povezana s gotovo upola manjim rizikom", navodi Campbell. Osim toga, istraživanja upućuju na to da bi veći unos soje mogao biti povezan i s nižim krvnim tlakom. To je posebno važno jer je povišeni krvni tlak jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar.
Foto: shutterstock
Share
Podijeli

Ne propustite

1/

Kupnja

Pretplata

Čini se da već imate pristup!