Neurologinja otkriva: Ovih 7 svakodnevnih navika mogu smanjiti rizik od moždanog udara
Moždani udar jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu, a nastaje kada dio mozga ne dobiva dovoljno krvi, najčešće zbog začepljenja žile ili krvarenja u mozgu. Iako je češći među starijima od 65 godina, može se dogoditi i znatno mlađima, a među čimbenike rizika spadaju pušenje, dijabetes, povišeni kolesterol, visoki krvni tlak i još niz zdravstvenih stanja. Dobra je vijest da na dio rizika možemo utjecati svakodnevnim životnim navikama, piše Yahoo Health.
''Zdravo starenje i prevencija moždanog udara nisu rezultat jedne odluke ili jednog postupka, nego svakodnevnog ritma brige o tijelu, umu i cjelokupnom zdravlju'', pojašnjava neurologinja dr. Carolyn D. Brockington, ravnateljica Centra za moždani udar u newyorškim bolnicama Mount Sinai i Mount Sinai Morningside. Ovo je sedam navika kojih se i sama pridržava te ih preporučuje svojim pacijentima.
Redovito vježbajte: Brockington odlazi u teretanu najmanje tri puta tjedno, ali tjelesnu aktivnost pokušava uključiti i u sasvim obične dnevne situacije. Umjesto dizala bira stube, a kada je moguće, do trgovine odlazi pješice umjesto automobilom. Redovito kretanje važno je i zato što pomaže u kontroli tjelesne težine, krvnog tlaka i drugih čimbenika povezanih s rizikom od moždanog udara.
Ne preskačite liječničke preglede: Čak i kada se osjećamo dobro, redoviti preventivni pregledi mogu otkriti probleme koji dugo ne izazivaju očite simptome. Neurologinja zato vodi računa o godišnjim pregledima, kao i dodatnim kontrolama kada su potrebne. To je osobito važno kod stanja poput povišenog krvnog tlaka i kolesterola, koja mogu godinama ostati neprimijećena.
Kontrolirajte krvni tlak: Visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih promjenjivih čimbenika rizika za moždani udar, zbog čega Brockington svoj tlak prati i kod kuće. Koristi tlakomjer i prilikom mjerenja nastoji se držati iste ruke kako bi rezultati bili što usporediviji. Ako su vrijednosti učestalo povišene, potrebno je razgovarati s liječnikom umjesto samostalno mijenjati terapiju ili zaključivati na temelju jednog mjerenja.
Birajte zdraviju hranu: Zdrava prehrana ne znači da se zauvijek morate odreći omiljenog deserta ili hrane u kojoj uživate. Brockington kaže da i sama povremeno uživa u takvim namirnicama, ali većinu vremena prednost daje nutritivno bogatijim izborima. Takav dugoročno održiv pristup može pomoći u kontroli tjelesne težine, krvnog tlaka, šećera i kolesterola.
Dajte prednost kvalitetnom snu: Dobar san nije samo način da se sljedećeg jutra osjećamo odmornije, nego važan dio brige o cjelokupnom zdravlju. Neurologinja zato nastoji održavati dobre i redovite navike spavanja. Umjesto pokušaja da nedostatak sna stalno nadoknađujemo vikendom, korisnije je težiti rutini koja omogućuje dovoljno odmora iz noći u noć.
Odmaknite se od ekrana: Mobiteli, računala i televizori lako mogu zauzeti gotovo svaki slobodan trenutak, zbog čega Brockington svjesno odvaja vrijeme bez digitalnih uređaja. Tako dobiva više prostora za čitanje, opuštanje i meditaciju te omogućuje umu predah od neprestanog priljeva novih informacija. Ograničavanje vremena pred ekranom može biti posebno korisno ako nam večernje korištenje uređaja oduzima vrijeme za spavanje, kretanje ili druge zdrave aktivnosti.
Njegujte odnose s drugim ljudima: Brockington redovito kontaktira s prijateljima i članovima obitelji kako bi održavala svoju društvenu mrežu. Društvena povezanost važna je za zdravlje mozga, a druženje uključuje brojne mentalne procese, od pamćenja i pažnje do komunikacije. Telefonski razgovor, kava s prijateljem ili obiteljsko druženje zato nisu samo ugodan način provođenja vremena, nego i dio zdravog životnog ritma.
