FOTO Pogledajte kako je bilo na svečanom otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara
Podizanjem zastave Libertas i uz stihove Gundulićeve „Himne slobodi“ ispred crkve sv. Vlaha u petak navečer svečano su otvorene 77. Dubrovačke ljetne igre
Nastupili su Festivalski dramski ansambl, Minhenski radijski orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Repušića, sopranistica Marija Kuhar Šoša, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor, Zbor Libertas, Zbor Blasius, Dječji zbor Umjetničke škole Luke Sorkočevića, zborovođa Ivan Šćepanović, plesači Kenta Yamamoto, Balint Rauscher, Emilie Gallerani Tassinari, Matteo Moretto i Folklorni ansambl Linđo. Kostimograf je Leo Kulaš
Tijekom idućih dana, sve do 25. kolovoza, više od dvije tisuće domaćih i inozemnih umjetnika publici će u Dubrovniku predstaviti više od 70 izvedbi dramskog, glazbenog, plesnog i likovnog programa, a sve pod krovnom temom "Svjetla sjevera"
"Temu zamišljamo kroz otvorenost, introspekciju, kontradikcije i sličnosti Mediterana i Sjevera. Radi se o poetskoj odrednici i o potrebi da kroz iskustva dva različita prostora razmišljamo o složenosti pitanja koja nas danas zanimaju. Sve tri predstave ovogodišnjeg dramskog programa govore o ljudima koji doživljavaju promjene, krize, nove spoznaje...", rekla je ravnateljica dramskog programa Senka Bulić. Njezin nam program donosi tri velike premijere – Držićevog "Skupa" u režiji Paola Magellija, Shakespeareovog "Richarda III." u adaptaciji Mate Matišića i režiji slovenskog redatelja Vite Taufera te Ibsenovu "Ženu s mora" u režiji Ivana Plazibata
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković je istaknuo da je festival odavno prerastao granice umjetnosti i postao neodvojiv dio identiteta Dubrovnika, njegova hrvatskog bića i europske kulturne baštine. "Večeras, međutim, ne otvaramo samo još jedne Igre. Otvaramo još jedan razgovor s Gradom. Jer Dubrovnik je jedan od rijetkih gradova na svijetu u kojem umjetnost nije bijeg od stvarnosti. Ona je oduvijek bila način na koji Grad razgovara sam sa sobom. O svojim pobjedama i porazima. O svojim vrlinama i slabostima. O svojoj prošlosti, ali još više o svojoj budućnosti", rekao je Franković
Istaknuo je da je Dubrovnik kroz stoljeća uvijek bio suočen s istim iskušenjem da trenutačni interes postane važniji od općega dobra. "Mijenjala su se vremena. Mijenjali su se ljudi. Mijenjale su se okolnosti. Ali kušnja je uvijek ostajala ista. Naši su joj preci odolijevali", rekao je dubrovački gradonačelnik. Podsjetio je da je još u 13. stoljeću Dubrovački statut jasno pokazao kako interes pojedinca nikada ne može biti iznad interesa zajednice. "Nakon velikog požara 1296. godine naši preci nisu prepustili obnovu slučaju ni stihiji. Kuće su dobile svoje dimenzije, ulice svoj red, a prostor svoju svrhu. Znali su da Grad ne traje zato što neprestano raste nego zato što zna gdje treba stati. Znali su da se Grad ne uništava samo ratovima ili prirodnim silama. Grad se može izgubiti i onda kada zaboravi tko je. Zato su ostavili pravila koja nisu ograničavala slobodu. Ona su je čuvala", izjavio je Franković.
Dodao je da prostor nije tek kulisa života nego mjesto u kojem se oblikuju vrijednosti, uspomene i identitet. "Nekoliko koraka od nas stoji Orlando, simbol slobode i dostojanstva. Iznad naših glava uzdiže se Imperijal, trajni podsjetnik da sloboda nikada nije bila darovana nego izborena. Na toj su stijeni hrvatski branitelji obranili ne samo Grad nego i pravo da se večeras ovdje okupljamo, stvaramo, govorimo, pjevamo i sanjamo. Njima dugujemo vječnu zahvalnost. A nama ostaje odgovornost da slobodu koju su oni obranili sačuvamo mudrošću kojom su je naši preci stoljećima čuvali", poručio je Franković
Otvaranju su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić, ministri Tonči Glavina, Nataša Mikuš Žigman i Radovan Fuchs, povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica, zastupnici u Hrvatskom saboru, državni tajnici, predstavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica te mnogi drugi
