Zagrepčani dali ideje za borbu protiv vrućeg asfalta, jedna je posebno popularna

 Zagreb bori sa vrućinom gradskog asfalta? Temperature iznad 30 stupnjeva sve su ćešće, toplinski valovi traju sve dulje, a stanovnici iz dana u dan pokušavaju pronaći načine da si život u uzavreloj metropoli nekako olakšaju. Jedan je Zagrepčanin odlučio napraviti vlastitu analizu te je predstavio načine na koji se glavni grad Hrvatske bori protiv vrućina, te što se može učiniti da se Zagrepčanima dodatno pomogne. 

– Ozelenjavanje kvartova bi trebao biti primarni cilj i kako bi grad dobio barem priliku da se protiv ovakvih vrućina kvalitetnije bori, te da se utjecaj budućih toplinskih valova koji će biti češći i dugotrajniji uvelike smanji. Ono što bi dodatno moglo pomoći u toj borbi da se ogromni dijelovi grada, poput bivšeg Gredelja, pokušaju ozeleniti što više i time dobiti jedan veliki i kvalitetan park. Gradovi poput Beča, Kopenhagena i Pariza posljednjih godina upravo kroz sadnju drvoreda i povećanje zelenih površina smanjuju efekt urbanog toplinskog otoka – predlaže Zagrepčanin. 

Zamijetio je i da Zagreb, što se tiče vode, ima sreću što se napadaja iz vodonosnika koji prati rijeku Savu. Problem bi, navodi, mogao biti što se zbog preizgrađenosti grada smanjio prostr gdje voda može "otputovati" u dublje dijelove samog vodonosnika. – Također, Zagrebu jako fale vodene pumpe i mjesto gdje bi si građani mogli natočiti vode kad su u gradu. Onih tzv. "franceka" ima još po gradu, no u užem centru grada postoji jako malo "oaza" gdje bi si građani, pa i turisti mogli natočiti vode. Prema Zagrebačkom holdingu gubici vode u mreži kreću se oko 50 %, što znači da gotovo polovica zahvaćene vode ne stigne do krajnjih korisnika. 

Zaključno, po onome što se može pronaći na internetu, Grad Zagreb je krenuo u borbu protiv klimatskih promjena, vide se naznake i želja da se nešto napravi. Postoje razni program, ali sve su to samo mrtva slova na papiru koja se tek trebaju sprovesti u nešto konkretnije i opipljivije. Zagreb kao takav ima tu neku sreću i mogućnosti da se istakne u odnosu na druge gradove i da se stvoriti ugodniji život u samom gradu, ali bojim se da ćemo konkretne primjere i pomake vidjeti i osjetiti tek za par godina. Do tada, gradske vlasti, sadašnje i buduće, zaista treba držati u poziciji da ne smetnu s uma ono što utječe na živote svih nas, pa se iskreno nadam da će se i sami ljudi malo više angažirati i pritisnuti one koji mogu napraviti promjene, a to su sami političari – napomenuo je korisnik društvene mreže Reddit. 

Većina se s ovom analizom složila, pogotovo s prijedlogom da se u Zagrebu treba što više saditi. – Sadnja, sadnja, i sadnja stabala. Dokazano djelovanje u Parizu, gdje je centar postao hladniji nego prije 15 god. Na privatne parcele ne možeš utjecat, ali ima toliko travnatih površina u zg koje bi mogle postati parkovi ili čak male šume – napomenula je jedna osoba. 

– Neki dan mi je na Instagramu izletio jedan reel kako miču kamene i betonske plohe i sade drveće na mjestu tih betonskih zdanja. Pariz je pokazao dobru inicijativu, čak su i Seine očistili, rade na ozelenjivanju, no pitanje je kako će se Zagreb uhvatiti u koštac s time svime – složio se drugi Zagrepčanin. Neki su se čak založili za to da se vlasnicima privatnih parcela naredi da na svojoj zemlji imaju posade što više zelenila.

–  Privatnike koji žele učestvovati u gradskom prostoru treba jače regulirati nego što GDPR i europska komisija reguliraju kada možemo ići pišat. I to nije sarkazam, jer je upravo to privatno dovelo do toga da je većina grada mikrovalna. Ne možeš biti profitabilan privatnik kroz tu regulaciju, dobro, onda nađi drugi prostor koji je prikladniji za ono što tražiš i radi na razvoju neke druge zone/područja. Društvo ne smije biti žrtva privatnih interesa. Ako ti taj model smeta, preseli se u USA, pa tamo živi prema čistim kapitalističim principima. Ako mi u europskim gradovima želimo da život bude održiv i da vrijednost imovine rastu umjesto da padaju zbog jednokratnih zarada privatnika, onda te privatnike treba beskompromisno regulirati – napomenula je jedna osoba. Oni pesimistični naveli su da je za Zagreb već gotovo. – Prekasno za mjere, toliko ima betona da je održivost grada nestala – napomenuo je jedan korisnik mreže.

Jedna je osoba predložila da se cijeli grad preboja bijelom bojojm. I ne, kako je rekla, ne šali se. – Ponajprije asfalt. Ako misliš da se sprdam, ne sprdam se. Nek ljudi nose sunčane naočale dok voze i hodaju gradom jer će nam taj pristup smanjiti troškove hlađenja. Da, zvuči glupo i možda djetinjasto, ali masovni greenwashing maltene nigdje ne postoji van elitnih zoni po svijetu jer je održavanje toga jedan luksuz.  – istaknula je.