Zagreb je bicikle obožavao i prije 140 godina: Ovako je izgledalo prvo 'koturanje'

Nekada simbol prestiža i moderne tehnologije, a danas jedno od najpraktičnijih prijevoznih sredstava u gradu, bicikl je u Zagrebu prisutan već oko 140 godina. Upravo zato, ususret 44. Večernjakove biciklijade, koja se održava 13. lipnja pod motom “Jedan dan, jedna ruta, ista vibra”, vrijedi se prisjetiti kako je počela zagrebačka ljubav prema vožnji na dva kotača. Sve je krenulo sredinom 19. stoljeća kada su otac i sin Pierre i Ernest Michaux na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. predstavili velociped, preteču današnjeg bicikla. Imao je golemi prednji kotač, male stražnje kotače i pedale pričvršćene izravno na osovinu, a u Zagreb ga je donio trgovac Ladislav Beluš. Već početkom 1880-ih “koturanje”, kako se tada nazivala vožnja biciklom, postalo je pravi hit među Zagrepčanima. Tadašnji bicikli nisu bili ni približno udobni kao današnji modeli. Vožnja po neravnim ulicama, makadamu i gradskim cestama zahtijevala je spretnost i hrabrost, no upravo je zato bicikl vrlo brzo postao simbol modernog urbanog života.

Krajem 19. stoljeća Zagreb je bio jedno od najvažnijih biciklističkih središta u ovom dijelu Europe. Godine 1885. osnovano je Prvo hrvatsko društvo biciklista, a biciklizam ili “koturaštvo” tada je bio među najbolje organiziranim sportovima u gradu. Grade se i trkališta pa je tako prvi zagrebački velodrom otvoren 1891. na prostoru današnjeg Rooseveltova trga, dok je nekoliko godina kasnije na križanju Maksimirske i Svetica niknulo veliko Sokolovo trkalište s ovalnom stazom dugom 333 metra. Upravo po biciklistima ime je dobila i današnja Koturaška cesta. Prva cestovna utrka održana je 14. kolovoza 1892. na relaciji Zagreb – Petrinja. Sudjelovalo je 12 vozača, od kojih su neki još vozili stare velocipede s velikim kotačem, dok su drugi već koristili modernije bicikle s dva jednaka kotača i lančanim pogonom.

Posebno mjesto u zagrebačkoj biciklističkoj povijesti ima Ferdinand Budicki. Iako ga danas većina pamti kao čovjeka koji je u Zagreb dovezao prvi automobil, Budicki je prije svega bio strastveni biciklist i pustolov. Sam je izradio vlastiti bicikl, a 1897. krenuo na nevjerojatno putovanje Europom i sjevernom Afrikom tijekom kojeg je u osam mjeseci prešao više od 17 tisuća kilometara. Bicikl je ubrzo prerastao sport i postao dio svakodnevice. Otvarale su se radionice za popravak i proizvodnju bicikala, a među najpoznatijima bila je tvornica Iliria zagrebačkog bravara Ivana Dirnbachera. Njegovi modeli osvajali su nagrade i izvan Hrvatske pa je bicikl “Croatia” krajem 19. stoljeća nagrađen na industrijskoj izložbi u Londonu.

Zanimljivo je i da su među najstrastvenijim biciklistima tada bili mesari. Smatrali su se imućnijim građanima koji su si mogli priuštiti bicikl, a uz njih se veže i jedna neobična priča iz stare zagrebačke sportske povijesti. Drvene velodrome polijevali su životinjskom krvlju kako bi se zemljana podloga stvrdnula i spriječilo pretvaranje staze u blato nakon kiše. Između dva svjetska rata biciklizam je bio jedan od najpraćenijih sportova u Hrvatskoj, gotovo rame uz rame s nogometom. Zagrebački biciklisti nastupali su na velikim međunarodnim natjecanjima, Olimpijskim igrama i Tour de Franceu, a među najpoznatijima bili su Antun Banek, Franjo Gergl i Milan Meniga.

Iako su nekada bicikle vozili uglavnom bogatiji građani i sportski entuzijasti, danas su dva kotača postala dio svakodnevice tisuća Zagrepčana. Sve više ljudi bicikl bira kao brži, praktičniji i opušteniji način kretanja pa ne čudi da i Večernjakova biciklijada iz godine u godinu okuplja sve više sudionika. Ovogodišnje izdanje održava se 13. lipnja, a kolona kreće u 10 sati s Trg dr. Franje Tuđmana. Ruta duga 20 kilometara vodi do samoborskog Sportsko-rekreacijskog centara Vugrinščak, gdje sudionike očekuje zabavni program i koncert šibenskog benda BluVinil. Svi koji će pedalirati s nama, mogu se prijaviti već danas na web-stranici biciklijada.hr.