Ne grade novu kuću, nego staroj stavljaju frišku fasadu. Otprilike tako izgleda zagrebački Generalni urbanistički plan (GUP), njegove izmjene, točnije, o kojima je javna rasprava netom završila, a o čijem će prihvaćanju Gradska skupština odlučivati najesen. "Kozmetičkima" promjene u tom strateškom dokumentu nazivaju i struka i oporba, a da bi najbolje rješenje bio potpuno novi GUP, kazao je i Nikša Božić, čelnik Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, službe nadležne za izradu samog plana.
Prije nego što obznanimo što je još Božić Zagrepčanima pojasnio na javnom izlaganju GUP-a ovog mjeseca te što se u njemu uopće nalazi, predstavimo sam dokument. Nećemo se vraćati u 1865., kad je ozbiljnije planiranje razvoja grada počelo jer radi se o samo manjem području metropole kakvu danas poznajemo, "premotat" ćemo odmah na 1971. jer prvi je GUP, u trenutačnom obliku, donesen upravo tada. A kakav je to oblik? Onaj koji načelno definira kako bi Zagreb trebao i kako može izgledati. "Načelno" jer ne radi se o dokumentu koji detaljno propisuje koliko zgrada može biti u kojem kvartu, kako točno trebaju izgledati gradske zelene oaze, na koji bi način trebalo formirati eventualne nove stambene ili poslovne blokove; za to postoje detaljniji planovi poput Urbanističkog plana uređenja, primjerice, ali da ne kompliciramo, vratit ćemo se na sam GUP.
Zagreb bi uskoro mogao biti neprepoznatljiv: Dolaze brojne promjene s izmjenom GUP-a, otkrivamo detalje
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Kako nemamo viziju razvoja kad je imamo? Dakle, 11 mjeseci godišnje vijorenja LGBT zastava, gay parade svaki drugi dan, trnjanski krijesovi svaki treći, klupice u duginim bojama, crtanje mački po cesti, Trešnjevka park prirode za štakore, Špansko rezervat veprova, odvoz smeća jednom u tri mjeseca, 15-minutni grad u kojem tramvaji prometuju svaki osmi četvrtak....