U najstarijoj kući u Skalinskoj ulici, gdje se nekoć nalazila taverna u kojoj se Marija Jurić Zagorka sastajala s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i svećenikom Ivanom Krstiteljem Tkalčićem, koji su joj davali dokumente o lovu na vještice koji je provodila Crkva, i to da bi ona mogla pisati svoju "Gričku vješticu", smjestio se "The Witch of Grič – almost the smallest museum in the world". Muzej je to posvećen priči o Gričkoj vještici, ali i svim ženama koje su kroz stoljeća u Zagrebu proživjele progon zbog optužbi za magijske aktivnosti.
– Prvotna ideja bila je napraviti suvenirnicu. Trojica od nas petero, Sven Mladinović, Alen Markulin i ja, suvlasnici smo La štruka, restorana koji je u susjednom prostoru, a ovaj nam je bio prazan i htjeli smo u njega smjestiti nešto autentično. Priključili su nam se potom prijatelji Dvina Meler i Darko Dovedan s idejom da se posvetimo vješticama. Međutim, onda smo, pripremajući tu suvenirnicu, shvatili da smo uspjeli nabaviti dosta stvari koje imaju muzeološku vrijednost i rekli si: "O. K., idemo biti gotovo najmanji muzej na svijetu" – objašnjava Igor Mladinović, jedan od osnivača. Do građe su dolazili, nastavlja, na aukcijama, u antikvarijatima ili su izloške kupovali od privatnih osoba koje su ih bile voljne prodati.
– Jedini, osim Nacionalne i sveučilišne knjižnice, imamo "Malleus Maleficarum", priručnik za progon vještica koji su napisali njemački dominikanci Heinrich Kramer i Jakob Sprenger, izdan s ciljem da se nalogom Crkve love vještice. Osim toga, imamo i priručnik za one koji se bave magijom u kojem se nalaze informacije poput toga kako čitati iz dlana, kako se proriče budućnost i slično – navodi Mladinović. "Malleus" su, kaže, nabavili na jednoj europskoj aukciji i imali velike sreće jer inače brzo plane.
– A nije da se aukcije s "Malleusom" pojavljuju svaki tjedan – ističe jedan od osnivača. Upravo ta knjiga je, dodaje, služila i Zagorki pri pisanju njezine "Gričke vještice". – Imamo i prvi uvez njezinih tekstova iz novina, iz 1920., dok je još bila živa. Kasnije, 60-ih godina, objavljeno je i prvo izdanje "Gričke vještice" kao knjige, koje također imamo u kolekciji – napominje Mladinović dok stojimo iznad luka s pergamenom na kojoj je popis svih žena optuženih za magijske zločine na Gradecu između 14. i 18. stoljeća.
– Izradila ju je vrhunska hrvatska kaligrafkinja Darija Mesarić, rukom je sve ispisivala da bude što uvjerljivije i autentičnije – govori. Osim toga, u muzejskoj je zbirci i klada, odnosno sprava za javno sramoćenje iz 16. stoljeća. Funkcionirala je tako da su se glava i ruke stavljale u za to predviđene otvore, nakon čega bi osoba bila izložena na javnome mjestu, gdje su je prolaznici ismijavali ili gađali kamenjem, jajima i sličnim predmetima – objašnjava naš sugovornik pokazujući nam i prenosivu ljekarnu koja datira iz 1707. godine.
– U njoj su se nosili napitci koji su kasnije bili temelj za vještičarenje, tu su i kotao i vaga – nabraja i dodaje da im je za prikupljanje svih artefakata koji su trenutačno izloženi trebalo oko šest mjeseci, a postav će se i dalje širiti, ovisno o tome uspiju li nabaviti vrijedne i tematski odgovarajuće predmete koji se uklapaju u priču muzeja The Witch of Grič, koji se prostire na samo 17 kvadrata. Kroz cijelu priču posjetitelje vodi "vještica", od ponedjeljka do subote od 12 do 20 sati, a ulaz je besplatan.
– Cilj je da gost dobije potpuni doživljaj. U nekih pet do šest minuta "vještica" koja vodi obilazak da cijelu pozadinu o tome zašto je to baš ovdje, zašto je u Zagrebu, a malo ih se i uvuče u tu magiju. Na kraju krajeva, dobro je da se čuje i ta sramotna strana povijesti grada, koja nije na ponos, koliko god to možda sada izgledalo simpatično. No to je bilo masakr – naglašava Mladinović dodajući kako nisu odustali ni od prodaje suvenira.
– Isključivo za nas akademska kiparica Irena Škrinjar radi vještice. Imamo dvije varijante, veće i manje. Sve je ručni rad i svaka je drukčija – napominje. Posjećenost je, dodaje, iako rade tek nekoliko tjedana, odlična. Osim turista, za koje su osnivači vjerovali da će biti najzainteresiraniji, dolaze i oni koji su, kako kaže Mladinović, opsjednuti Zagorkom ili su pasionirani oko teme vještica.
– Hrvatska ima vrlo jaku scenu koja se bavi magijom. Riječ je o Facebook-grupi koja okuplja oko 2000 ljudi i svako malo netko od njih dođe. Neki dan je bila i jedna žena koja je rekla da je cijeli život zovu vješticom pa je i kupila dvije – kaže Mladinović.