Velebni kongresni centar, zgrada opere, dom filharmonije, glavni trg Novog Zagreba, hotel, nove linije javnog prijevoza, a bome i netom sagrađeni pješački most koji vodi isključivo do Velesajma. Ne, nije ovo plan za izgradnju zagrebačkog Manhattana, u koji se gradonačelnik Milan Bandić ovih dana kune, već najave za oživljavanje prostora sajmišta koje se periodično pojavljuju svakih nekoliko godina.
Teško sa 190.000 kvadrata
Trebala je na prostoru omeđenom Avenijom Dubrovnik, Cimermanovom, Antallovom i Holjevčevom već biti i podzemna garaža, otvoriti se trebao muzej znanja i znanosti, dok su paviljoni trebali postati multifunkcionalni. I oni to zaista jesu, ako se im se pod “vještine” može ubrojiti, primjerice, ljuštenje fasada ili prokišnjavanje. Propada 110 godina duga tradicija sajmovanja, o čemu najbolje govore i izvješća o poslovanju Zagrebačkog velesajma, koji je 2017. godinu završio s gubitkom od 72,6 milijuna kuna prije oporezivanja, što je više nego dvostruko u odnosu na godinu prije.
Razlog lošeg poslovanja, kako se navodi u izvješću, jest povećanje poslovnih rashoda u odnosu na prihode koji su bili niži zbog smanjene prodaje, ali i činjenice da u 2017. godini nije bilo Auto Showa. Lani ga je, recimo, bilo, ali je li to popravilo kako Velesajam stoji, više se ne može vidjeti u izvještajima Holdinga jer je od 1. siječnja 2018. sajam izdvojen iz društva, a sam još o tome kako je poslovao u prošloj godini još nije izvijestio.
U svakom slučaju, glavni je problem na prostor od 561 tisuću četvornih metara, odnosno na izložbeni dio od 190 tisuća kvadrata organizirati dovoljan broj sajmova, a među lošijim je godinama svakako bila 2012., kad su se održala samo 23 događanja. Iste je te godine najavljen jedan od većih planova za rekonstrukciju Velesajma, a trebalo se tad uložiti 760 milijuna kuna. Prema tadašnjem projektu, glavni ulaz trebao je biti kod talijanskog paviljona, izložbeni prostori trebali su se pretvoriti u višenamjenske, dok je bio plan urediti i dvoranu za koncerte, predstave i slična događanja.
Ispod paviljona smjestiti se trebala podzemna garaža s dvije tisuće parkirališnih mjesta, a uz nju hotel, kongresna dvorana te trgovački centar. Pošta, restoran, ljekarna, banka, putnička agencija, suvenirnica i trgovina mješovitom robom također su se prije sedam godina najavljivale kao “must have” Zagrebačkog velesajma, koji gotovo ništa od navedenog nema ni dandanas. Ono što je, međutim, dobio jest inovacijski centar, koji je najavljen još 2013. godine, a koji su 2015. odlučili smjestiti u dvanaesti paviljon. Inovatori su svoj prostor konačno dobili prije dvije godine, dok poduzetnici potencijalno mjesto za kongrese čekaju tamo od 2006.
Ne znaju još ni lokaciju
Za kongresni centar, međutim, nije još određena ni točna lokacija, ali vjerojatno ima vremena jer o njoj se odlučuje tek 13 godina.
– Centar bi se trebao realizirati sad u sklopu Grada u gradu, kao i ostali planirani projekti – rekli su nam jučer u gradskoj upravi pa dodali kako će oživljavanje prostora Velesajam opet vratiti u najslavnije dane, kakve je proživljavao 60-ih.
Bit će još i bolje, kažu u Gradu, kad se konačno razvije Manhattan u Novom Zagrebu. Vratit će se tad i sajmovi, koje su davne 1909. pokrenuli zagrebački gospodarstvenici, a 1956. godine tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac preselio iz Savske ulice preko Save. Najveći zamah Zagrebački je velesajam doživio upravo krajem prošlog stoljeća, a baš tamo odlazilo se gledati najnovije svjetske trendove u, primjerice, automobilskoj industriji, a otamo se diktiralo i što je popularno na modnoj sceni.
Pogledajte video rekonstruirane Radničke ceste do Domovinskog mosta:
ajmo prvo stopirat to nekak, a onda napokon na izborima maknut tu lopinu