Ritam grada

Sat će teško poboljšati 'prosjek' kvarta, ali bi ga mogao nagrditi

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Postavljen sat na Malešnici
11.12.2017.
u 08:18
Dok su čelnici pojedinih mjesnih odbora komentirali da se s novcem za četiri-pet satova ionako ne može napraviti ništa, kod drugih je ipak prevladalo zrno razuma.
Pogledaj originalni članak

Umjesto borova, u zagrebačkim kvartovima ovih dana niču satovi. Jedan takav prošli je tjedan postavljen na Malešnici, valjda kako bi građani i izdaleka mogli vidjeti koja je ura. 
“Gdje se nalazimo? Kod sata? Ja čekam u Španskom, a žena na Trgu”, tragikomičan je opis fotografije novog sata, objavljen u grupi “Zakaj volim Špansko”. Na prvu šaljiv komentar, zapravo je zoran odraz politike postavljanja satova u gradu. Njih bi u novoj “turi”, najavio je gradonačelnik prije mjesec i pol dana, u gradskim četvrtima i mjesnim odborima trebalo “niknuti” čak 235, po jedan za svaki mjesni odbor i gradsku četvrt. Odluku o tome gdje će biti postavljene plave ure prepustio je mjesnoj samoupravi. Pomutnja je, međutim, nastala kada se ispostavilo da bi se satovi mogli financirati iz proračuna četvrti, a ne izravno iz gradske kase. Jedan sat košta oko 150 tisuća kuna, pa bi 235 satova koštalo nešto više od 35 milijuna kuna.

Tko god da ih plaćao, iznos je prilično velik. Dok su čelnici pojedinih mjesnih odbora komentirali da se s novcem za četiri-pet satova ionako ne može napraviti ništa, kod drugih je ipak prevladalo zrno razuma.
– Mislim da ima puno prečih stvari od satova i mi se od sramote ne bismo usudili postaviti satove po našim mjesnim odborima. Možda se s tim novcem i ne može napraviti bogzna što, ali i 50 metara nogostupa u selima koja ih nemaju ljudima puno znači. Primjerice, sa sedam milijuna kuna možemo asfaltirati pet ulica u dužini od nekoliko stotina metara – komentirao je ideju jedan od šefova gradske četvrti iz Bandićevih redova.

Baš kao i o fontanama, tako i o satovima Zagrepčani imaju pravo na svoj stav, bio on pozitivan ili negativan. Računica je jasna, primjerice, u kvartu od tisuću stanovnika, uz vatrogasni dom, autobusnu stanicu, dućan i cestu punu rupa, sat teško da bi poboljšao “prosjek” kvarta. Mogao bi ga samo – nagrditi. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

ST
stefj
09:18 11.12.2017.

Ne znam čemu sad takva mržnja prema satovima, pa novac se trošio na puno gore stvari i puno beskorisnije stvari od toga. Taj novac ionako nije birokraciji niti za pod zub, niti se išta moglo napraviti s tim novcem... Jedino što mi pada na pamet jest da to neki uhljebi gledaju kao da si toliko novca manje mogu isplatiti ili toliko manje jesti na račun grada.... S tim novcem se ne može niti zakrpati jedna kratka ulica ili napraviti nogostup ispred dvije kuće. Uostalom, prije bih da se novci koje plaćam potroše na nekakav javni sat, nego na nečiju privatnu fasadu...

KU
kupatilo
11:52 11.12.2017.

A kodnas je doslo vrijeme da se sve ama bas sve komentira sa negativne strane.Ulicu nece asvaltirati niti fasadu praviti jer odma ce reci daje sukob interesa jer u toj ili toj zgradi zivi ovaj ili onaj ili je neciji kafic.Ma nesmijes nista jer odma se tu nađu komunisti koji su obecali pakao i svakodnevno ga i rade ali svoje grijehe nevide i svim kandžama ih brane.Zato bolje sat ili ni sat nego natkriti bar jednu tribinu Maksimira.

DU
Deleted user
08:54 11.12.2017.

Postavljanje satova u svaki mjesni odbor je ideja tipa "postavimo zastave na svaki kandelabar". Glavno da se novac troši na bezvezarije. Nije bitno što treba popraviti pločnike, ceste, što su autobusne stanice bez nadstrešnica....... kao i trošak, po zagrebačkim raskršćima postavljenih, velika božićnih drva s par ukrasa. Srce čovjeka zaboli zbog posječenih stabala. Prigodno, u naselju Trnsko postavili su ga ispred sata.