“Maslaca nema do daljnjeg”. Natpis uz poluprazne police hladnjaka osvanuo je nedavno u francuskim trgovinama, dok u tamošnjim pekarnicama koje tu namirnicu koriste u velikim količinama više ne prodaju određene proizvode, poput kroasana i brioša.

Ne bi bilo ništa čudno da na takvu situaciju uskoro nalete i Zagrepčani. Iako službeni natpis nisu postavili, pojedini manji proizvođači maslaca na tržnici Dolac već su i sami sebi dosadni dok izgovaraju – nemamo trenutačno maslac u ponudi.

Cijene će još rasti

A ta rečenica iz njihovih usta tijekom najvećih gužvi izađe svakih nekoliko minuta.

– Već smo se navikli da ćemo tijekom dana o maslacu razgovarati gotovo sa svakim kupcem. Oni koji stalno dolaze k nama više ni ne pitaju. Maslaca nismo imali cijeli rujan, a onda smo dobili jednu turu i u tih tjedan dana, koliko je stajao na našim policama, svaki dan prodali bismo ga u roku od pola sata. Ništa čudno, jer kod nas 250 grama maslaca stoji 18,75 kuna. I još smo poskupjeli, donedavno je bio 15. Kada dođe, ljudi znaju pokupovati po nekoliko komada – kaže Srebrenka Jaić, zaposlenica Križevačke mljekare, koja ima štand na Dolcu. Više cijene maslaca, koji u trgovinama trenutačno košta i po 26 kuna (250 grama), posljedica su nestašice mlijeka, a maslac je tako poskupio za deset kuna u odnosu na početak godine. Situacija u Hrvatskoj, kažu stručnjaci, refleksija je stanja na europskom tržištu. Dok je ono 2014. godine bilo preplavljeno mlijekom, pa time i maslacem, jer je Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU, u isto vrijeme Kinezi su postali “ludi” za maslacem pa su ga iz EU počeli naručivati u velikim količinama. U prvom kvartalu prošle godine Kina je za 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU u odnosu na isti period prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju.

– Ma ne vjerujem vam ja u te priče. To samo stvaraju umjetni problem da bi mogli “napumpati” cijene maslaca. Kako druge stvari koje se rade od mlijeka nisu toliko poskupjele? – pita se umirovljenica na Dolcu dok promatra cijenu iznad poslaganih maslaca na štandu Zdenka mljekare. Cijena od 19,99 kuna trenutačno joj je previsoka pa će radije pričekati 1. u mjesecu kad stiže mirovina.

– Promet nam je pao za dvije trećine otkako je maslac poskupio – kaže nam prodavačica iz Zdenka mljekare dok gleda kako se umirovljenica udaljava. Unazad dva mjeseca, dodaje prodavačica, dva su puta korigirali cijene na gore. S 11,99 povisili su na 15,99 te potom na sadašnju cijenu. Cijene će, kažu sirari, još rasti pa se Zagrepčani (kao i ostatak stanovništva) pitaju – koliko će nas koštati božićni kolači. Boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti “Grinč koji će ukrasti Božić” pa su neki već počeli pretraživati recepte svojih baka da bi našli recepte za kolače sa svinjskom mašću.

Miksa se i po pola sata

Neobično je da, dok svi razgovaraju o višim cijenama maslaca, u trgovačkim lancima u Brežicama 250 grama košta od 1 do 1,25 eura. Ta je činjenica pokrenula raspravu na Facebooku. I dok mnogi najavljuju odlazak u kupnju u Sloveniju, drugi se raspituju o načinu izrade maslaca.

– Od mlijeka se obere vrhnje, a potom se treba dugo miksati, i po pola sata, da bi se puter odvojio od sirutke. Potom se dobiveni puter treba isprati i ocijediti te jako tresti da iz njega izađe i posljednja kap vode. Od pet litara vrhnja dobijem kilogram putra. Radim ga za prodaju u malim količinama – kaže Ana Pavlic. Ona je jedna od rijetkih kumica na Dolcu koja na poljoprivrednom gospodarstvu radi maslac za prodaju. Druge kažu da im se proizvodnja ne isplati. Moraju uložiti puno više rada da bi proizvele maslac, a vrhnje će ionako prodati.

– Osim toga, vrhnje se bolje prodaje od maslaca. Iako ga za svoje ukućane obvezno radim – zaključila je Vesna Bedovec.