Pokojnike bi preselili, a groblje pretvorili u trg? U kvartu na zapadu Zagreba pojavila se neobična inicijativa

Bolničko groblje u Vrapču nalazi se na površini od 1.7 hektara, a posljednji ukop ondje bio je 1977. godine. Klinika za psihijatriju Vrapče kupila je zemljište u ulici Oranice  još 1899. godine za potrebe ukopa preminulih pacijenata koji su se liječili u bolnici, njihovih obitelji, zaposlenika bolnice te stanovnika Vrapča i Kustošije, a groblje je trenutačno počivalište za oko 3500 pokojnika. 

Kako stoji na službenim stranicama Gradskih groblja, na groblju se nalaze i dvije zajedničke grobnice gdje su pokopani pacijenti i zaposlenici bolnice koji su poginuli u bombardiranju saveznika 14. ožujka 1945. godine. Tada je poginulo 37 bolesnika i 9 namještenika. Na bolničkom groblju bila je ukopana slikarica Slava Raškaj, koja je u bolnici umrla 1906. godine. Posmrtni ostaci su premješteni na groblje Stenjevec, a 1999. godine njezini posmrtni ostaci ekshumirani su te preneseni u rodni Ozalj. Ondje počiva i dugogodišnji ravnatelj bolnice dr. Ivo Žirovčić, kojeg se smatra ocem hrvatske psihijatrije.

Pojavila se, međutim, inicijativa kojom bi se područje groblja prenamijenilo u prostor za javne sadržaje. Prema prijedlogu zaključka koji je na dnevnom redu nadolazeće sjednice Vijeća gradske četvrti Stenjevec, vijećnici bi podržali ideju Mjesnog odbora Vrapče-jug kojom bi se groblje prenamijenilo u trg za stanovnike područja. Zvao bi se, pak, po doktoru Žirovčiću. Sjednica vijeća zakazana je za ponedjeljak. 

– Fizičkim uvidom groblja može se zaključiti kako se većina grobova (kojih niti nije 2.000, barem ne obilježenih) nalazi u derutnom i porušenom stanju, na pojedinim mjestima grobne su ploče razbijene, ako ih uopće ima, a grobovi su često obrasli travom i korovom. Nažalost, pokopani su u svom miru lišeni dostojanstva i zaboravljeni od svih. U javnosti se za groblje može čuti kako je ono „Najtužnije groblje u Zagrebu“ na kojem gori tek pokoja svijeća. Groblje je evidentno zapušteno. Popločeni putevi, odnosno aleje s zasađenim drvoredima kestena, kroz groblje se koriste na dnevnoj bazi od strane stanovnika grada uz napomenu da nisu niti osvijetljeni – stoji u obrazloženju zaključka, uz napomenu da, zbog preizgrađenosti kvarta, na području Mjesnog odbora Vrapče-jug nedostaje mjesta za okupljanje stanara. 

– Stoga, Vijeće Gradske četvrti Stenjevec podržava inicijativu Vijeća Mjesnog odbora kojom bi se pokopanima na Bolničkom groblju vratilo dostojanstvo, izgradnjom zajedničke kripte na istoj lokaciji ili premještanjem pokojnih na drugu lokaciju, te kako bi se prenamjenom predmetnog prostora izgradio trg za stanare tog dijela grada koji bi u čast pokopanih, ali i povijesnog značenja za Zagreb i Hrvatsku nosio ime po dr. Ivi Žirovčiću pri tom zadržavajući postojeću vizuru kroz aleje kestena kao podsjetnik na minula vremena – ističe se u dokumentu. 

Na stranicama Gradskih groblja, inače, piše da je početkom 1998. godine donesen novi Zakon o grobljima, gdje u članku 8. stoji da je premještanje groblja ili dijela groblja moguće najranije nakon proteka sto godina od posljednjeg ukopa. U gradskoj četvrti Stenjevec smatraju da ipak postoji pravna osnova za ovaj potez. – Novim Zakonom o grobljima iz 2025. u članku 9. stoji: „(4) Premještanje groblja ili dijela groblja moguće je nakon isteka roka od 30 godina od posljednjeg ukopa.“ te „(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave groblje se može premjestiti nakon isteka roka od deset godina od posljednjeg ukopa, pod uvjetima utvrđenim propisima kojima se uređuje zaštita pučanstva od zaraznih bolesti – citiraju zakon.