Ovo su ekološke bombe u Zagrebu, moguća opasnost za zdravlje

Nakon nedavnog požara na autootpadu u pogonu C.I.O.S.-a na Jankomiru, koji su vatrogasci uz pomoć zračnih snaga gasili više od 10 sati te je prava sreća da nije bilo ozbiljnijih posljedica, provjerili smo od kojih postrojenja Zagrepčanima prijeti potencijalna opasnost za život i zdravlje.

Nuklearka Krško

Najveća prijetnja dolazi iz susjedne Slovenije i 38 kilometara udaljene nuklearne elektrane Krško. Zbog velike opasnosti i mogućih posljedica pripremljen je poseban plan evakuacije Zagrepčana. Osim Krškog, unutar samog grada prijetnja dolazi od odlagališta otpada na Jakuševcu, koje je prepuno plinova od truljenja smeća, te industrijske zone Žitnjak. Ondje se na malom prostoru nalaze četiri velika pogona.

Svi pogoni koji mogu izazvati ozbiljne posljedice za stanovnike moraju biti izvan stambenih naselja. A Grad umjesto toga planira spalionicu u Resniku

Andreas Pustahi

Ekoudruga Uzor

Riječ je o Janafovim skladištima nafte u kojemu se nalazi oko 60 tisuća tona dizelskog i benzinskog goriva, pogonu Dioki u kojem se nalaze opasni plinovi etilen, propan i butan, Ininu skladištu goriva te pogonu HEP-ove termoelektrane u kojem se nalazi lako zapaljivo loživo ulje. Upravo zbog velike koncentracije opasnih tvari na malom prostoru, za cijeli kompleks napravljen je poseban plan postupanja u slučaju nezgode kako bi se zaštitilo okolno stanovništvo i spriječio ekocid.

Grafika: Milan Ilić

Najugroženija su naselja Resnik na istoku, Resnički gaj i Trnava na sjeveru, Kozari bok na zapadu te Bogdani na jugu jer su svi od pogona udaljeni oko jedan kilometar. Prema planu, i u najgorim scenarijima eksplozije spremnika prepunih goriva ili plina, okolno stanovništvo pogodio bi toplinski udar.

– Svi pogoni koji mogu izazvati ozbiljne posljedice za stanovnike moraju biti izvan stambenih naselja – jasan je stav Andreasa Pustahija iz ekoudruge Uzor. Dodao je i da grad umjesto preseljenja takvih pogona planira nove misleći pritom na planiranu spalionicu na Resniku, blizu stambene zone.

Udružene snage

No kako bi posljedice u slučaju katastrofe bile čim manje, umreženi su vatrogasci, policija, Hitna pomoć, gradske i privatne tvrtke, bolnice, instituti.

– Nedavni požar u C.I.O.S.-u, kao i svaka druga nepogoda, stavljaju nas na kušnju. Smatramo da smo dobro organizirani jer u slučaju nepogode u kratkom vremenu na raspolaganje stavljamo sve najbolje kadrove iz svih struka koje Hrvatska ima – kazao je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za hitne situacije.

Osim ovih četiriju pogona, na Žitnjaku je u nekoliko navrata opasnost prijetila i iz Ledova skladišta kada je curio plin iz hladnjača, a potencijalno su opasne i hladnjače na Veletržnici prepune amonijaka. Kalinić je kazao da se u Zagrebu 90-ih godina u Zagrebu ugasila gotovo sva industrija i da grad stoga i nema velikih opasnih zona.