Ništa ne utječe na prvi dojam o nekom gradu kao što su to njegova pročelja. Može biti sjajno projektiran, s najbolje i najadekvatnije iskorištenim prostorom, osmišljenim prometom, najboljim muzejima i galerijama, ali ako to ne prati njegova vanjština, pročelja su vjerojatno jedino čega ćete se sjećati. U mnogim srednjoeuropskim gradovima shvaćaju da su upravo fasade najvažnije za izgled zgrade te imaju ključnu važnost i za najbolje projektiranu građevinu. U novije vrijeme fasade su važne i kad se radi o energetskoj učinkovitosti. Mudre vlasti i graditelji o tome zato vode posebnog računa. Kod nas je situacija drukčija.
ORONULO LICE METROPOLE
Od komunalne nebrige do estetskog propadanja: Kako je Zagreb postao europsko ruglo
Da zagrebačka pročelja izgledaju kao bečka, trebalo bi najmanje 30 godina. Stanari sami to ne mogu. Rješenje je u sufinanciranju obnove, ali ne samo izvedbe nego i izrade projektne dokumentacije te stručnog i projektantskog nadzora
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
DENIS ROMAC
Rat protiv Irana, kao i ratovi protiv Iraka i Ukrajine, temelje se na laži i slijepom vjerovanju u neograničenu moć sile
Baš kao što je Bushova invazija na Irak dovela do regionalnog kaosa i destabilizacije cijelog Bliskog istoka, tako je i sadašnji napad "predsjednika mira" na Iran u trenu zapalio cijelo to područje
DINO BRUMEC
Američka ideja – nacionalizam bez premca i skrupula
Američka država sebe vidi kao moralnu vertikalu koja jedina može odlučivati o svima nama
NIKICA JELAVIĆ
Trener Lokomotive bio je sjajni igrač Hajduka: Leteća tvrđava sa staklenim koljenima
Jelavićev učinak u Hajduku izgleda ovako: 42 nastupa u službenim utakmicama, deset pogodaka te još 42 nastupa u prijateljskim utakmicama i 11 pogodaka
NEVJEROJATNE VEZE
'Elita zla' tajno vlada svijetom? Milijuni e-mailova dovode u veze 'nespojive osobe'
Jedini način da se takva koncentracija moći ograniči ili spriječi široka je društvena akcija, ponajprije kritičkim promišljanjima o odnosima moći u društvu unutar obrazovnog procesa, kaže sociolog Krešimir Krolo
Pričuva za povijesne zgrade ne može biti ista kao za neku novogradnju. Obveza stanara je brinuti o nekretnini, kako o unutrašnjosti, tako i o vanjskom dijelu, a ne postavljati minijaturne pločice s natpisom "pazi, pada žbuka", a te pločice su toliko stare da su već apšisale. Naravno, najmanjeg mogućeg su formata, da drugovi stanari ne bi previše potrošili. Tko to ne može financirati, neka proda i preseli gdje je održavanje jeftinije. Nije normalno da se od poreza svih građana financiraju obnove tuđih zgrada. Neka dižu kredite, upravo kako rade vlasnici nekretnina izvan povijesne jezgre.