Zamišljena kao dom likovnih umjetnika, rotonda koja počiva na prstenu od 36 kamenih stupova podignuta je 1938., a tri je godine kasnije, za vrijeme NDH, pretvorena u prvu zagrebačku džamiju. Nakon završetka rata transformirana je pak u Muzej revolucije, a Dom hrvatskih likovnih umjetnika ponovno je postala početkom devedesetih. Osim raznih uloga koje je imao u svojih gotovo devet desetljeća, paviljon sagrađen prema idejnome projektu kipara Ivana Meštrovića poseban je i po stakleno-betonskoj kupoli koja je 1934. bila najveća takva konstrukcija u Europi. A zbog svih adaptacija, ali i oštećenja od potresa, zdanju je bila nužna cjelovita obnova.
Uz prilagodbu suvremenim potrebama
Iako su je, prema riječima Ivane Andabake, ravnateljice Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), inicirali odmah nakon potresa, proces su usporile administrativne prepreke. Za razliku od drugih muzeja i galerija koji su u javnom vlasništvu, HDLU je kao udruga u svojstvu najmoprimca morao ishoditi suglasnost države kako bi mogao biti nositelj obnove, a nakon rješavanja složenih imovinsko-pravnih pitanja uz potporu Ministarstva kulture i medija, objašnjava, počelo se s izradom projektne dokumentacije i konzervatorskim odlukama.
Predviđeni rok dovršetka radova je sredina iduće godine, a to je, kaže, u skladu s ostalim objektima koji se obnavljaju kroz programe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te NextGenerationEU. – Trenutačno nam je rok realističan, iako imamo vrlo specifične elemente obnove koji mogu utjecati na dinamiku radova. Staklene prizme koje se ugrađuju u kupolu proizvode se po narudžbi za paviljon, a tu je i složeno tehničko pitanje osiguranja pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti – ističe I. Andabaka.
Saša Randić, voditelj projekta obnove, podsjeća da je svaka prenamjena Meštrovićeva paviljona rezultirala znatnim transformacijama unutarnjeg prostora, a cilj aktualnih radova nije samo sanacija oštećenja od potresa već i vraćanje izvornog karaktera zgrade. Napominje i da je upravo prilagodba ulaza za osobe smanjene pokretljivosti jedan od važnijih zahvata, a izazovan je jer je paviljon podignut na postolje s tri stepenice pa bi ugradnja klasičnog dizala narušila izvorni izgled.
– Rješenje je pronađeno u suvremenoj podiznoj platformi koja u neutralnom položaju izgleda kao dio stepenica, a kada se aktivira, spušta se kako bi omogućila prilaz pa se podiže na razinu ulaza, osiguravajući nesmetan pristup bez trajne vizualne intervencije u arhitekturu zgrade – objašnjava.
Osim toga, u predvorju će se postaviti samonosiva staklena stijena pune visine, a glavni dijelovi projekta odnose se na sanaciju konstrukcije zgrade, kao i osiguranja potrebnih klimatskih uvjeta u prostoru. – Tehnički najsloženiji zahvati ostat će zapravo potpuno neprimjetni – naglašava arhitekt. Obnova će donijeti i nove prostore i mogućnosti za umjetnike, napominje I. Andabaka. Tako će se aktiviranjem podruma stvoriti prostor za druženje članova HDLU-a te dodatna, četvrta galerija. Posebno je zadovoljna, kaže, novim prostorom za umjetničke rezidencije od 100-tinjak kvadrata koji će uključivati smještaj, radni dio i izložbene površine.
– U suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i gradskim Zavodom za zaštitu spomenika obnovit će se svi ključni elementi koje je Meštrović izvorno zamislio, zenitalna rasvjeta u galeriji Prsten i dva ulaza u paviljon, te ukloniti oni koji su dodani, poput pregradnih zidova i vjetrobrana. Vjerujem da bi autor paviljona bio zadovoljan – ističe ravnateljica.Nakon obnove, dodaje Randić, jedan od zagrebačkih simbola zadržat će svoju izvornu arhitektonsku snagu, a istovremeno će biti prilagođen suvremenim potrebama umjetničke zajednice i posjetitelja. – Otvaranjem bočnih ulaza, zgrada će se ponovo povezati s javnim prostorom Trga žrtava fašizma, a njezina prisutnost u kulturnom životu grada ovisit će o dinamičnosti programa koje će u njoj biti organizirani – zaključuje.
Programe nastavljaju u gostima
Iako je dom zatvoren zbog radova, HDLU nastavlja svoje programe u ciklusu nazvanom "Meštrovićev paviljon u gostovanju". Započet je izložbom "Picelj i prijatelji" u Muzeju suvremene umjetnosti, a nastavit će se u galerijama VN, Pogon, AMZ, Kranjčar i Art&CeRZe, kao i Etnografskom, Arheološkom i Muzeju grada Zagreba. Veliki projekti poput Zagrebačkog salona i Bijenala slikarstva također će se realizirati na partnerskim lokacijama u metropoli te Poreču i Varaždinu. Pokrenuli su i nove inicijative, poput uspostave rezidencijalnog programa u Tokiju te europskog projekta umjetnosti u bolnicama, a HDLU samostalno upravlja i cjelovitom obnovom dvorca Jakovlje čiji se završetak očekuje također 2026.•
Podrum Meštrovićevog paviljona postaje prostor za druženje. HDLU je samo najmoprimac, ali očito uživa.