Uglavnom će biti dostupna za javnost, moći će ih posjetiti i ostali građani. Riječi su to gradonačelnika Tomislava Tomaševića prije dva tjedna, dok je predstavljao projekt ozelenjavanja gradskih dvorišta. Riječ je, podsjetimo, o projektu koji je Grad Zagreb pokrenuo prije dvije godine, a njime iz gradskog proračuna stanarima pokriva troškove uređenja unutarnjih dvorišta s ciljem "ublažavanja učinka toplinskih otoka, povećavanja bioraznolikosti i stvaranja kvalitetnijih zajedničkih prostora za stanare".
Nije bio uvjet
Dosad je uređeno 14 dvorišta, još 17 ih je u pripremi, dok se na listi za uređenje nalazi ukupno 236 lokacija. U program je dosad uloženo oko 700 tisuća eura, a projekt je, pohvalili su se u Gradu, nagrađen priznanjem Hrvatske komore arhitekata. Zelene oaze, kako ih je gradonačelnik nazvao, uglavnom su uređene u stambenim blokovima u centru metropole, premda ih se planira urediti i u ostatku grada. Opremljene su, pak, vrtnom infrastrukturom poput drvenih pergola, stolova i klupa, solarnom rasvjetom i svježim sadnicama. Vodeći se riječima gradonačelnika da će dvorišta uređena gradskim novcem biti uglavnom dostupna za javnost, posjetili smo neka, ne bismo li provjerili može li se zaista u njima uživati. Otišli smo u Zvonimirovu, Preradovićevu i Ulicu Šandora Brešćenskoga, a na ulazu u dva od tri dvorišta naišli smo na zaključana vrata.
– Naše je dvorište bilo prvo u ovom projektu. Uredili su nam šetnicu, postavili klupe. Nismo sad neko vrijeme kosili pa je malo zaraslo, ali sviđa nam se. Od prije još zaključavamo, ne znam detalje – ispričao nam je stanar zgrade u Šandora Brešćenskoga koji nam je, nakon što smo pozvonili na portafon, otvorio vrata i pustio nas unutra. U dvorištu su posađeni crvenolisni i poljski javor, japanski drijen, hortenzije, ukrasne trave i zimzeleni pokrivači tla, prostor upotpunjuju i tri dječje sprave, a u trenutku kad smo ga posjetili unutra nije bilo nikoga.
U Zvonimirovoj isprva do dvorišta nismo mogli, vrata su bila zatvorena. Otvorila nam ih je, na kraju, predstavnica stanara koja nam je objasnila da se vrata zaključavaju zbog posjetitelja koji su dolazili i stvarali probleme.
– Mi smo bili među prvim dvorištima, i koliko znam, dostupnost javnosti nije bio uvjet za uređenje. Ljudi su nam dolazili u sva doba, slikali balkone, rezali hortenzije i odnosili ih doma. I bicikle su nam krali. Moramo misliti na svoju privatnost. Ljudi koji su nam se najavili i pitali nas mogu li posjetiti dvorište, bili su dobrodošli – rekla nam je predstavnica stanara koja je htjela ostati anonimna. Objasnila nam je da je održavanje vrta posao koji zahtijeva truda i vremena, ali i da je dobar dio biljaka koje smo vidjeli presađen iz starog vrta.
– Dobili smo i klamerice za bicikle, uređena je šetnica, imamo mjesto za opuštanje – kazala je. Posljednje dvorište koje smo posjetili bilo je u Preradovićevoj, na križanju s Žerjavićevom. Vrata zgrade, srećom, bila su otvorena, ona na ulazu u dvorište također, pa smo imali priliku razgledati malen, ali ukusno uređen prostor omeđen stambenim zgradama. Osim drvene pergole prostor je dobio i šljunčanu šetnicu, stol s dvije klupe, a posađeno je i razno ukrasno grmlje. Na popisu uređenih dvorišta nalaze se još i Klaićeva, Laginjina, Krajiška, Ratkajev prolaz, Palmotićeva, Krajiška...
Dodatni bodovi
– Nismo htjeli da naše dvorište bude javno i nismo sretni s time što je Grad objavio našu adresu. Stanari nekih zgrada, koliko sam čula, pristali su da njihovo dvorište bude javno. Imali smo baš neki dan problem s ljudima koji su nam dolazili na vrata zgrade, lupali i vikali nam – rekla nam je stanovnica zgrade u Palmotićevoj koju smo kontaktirali telefonom. Jesu li, na kraju, dvorišta javno dostupna svima ili ne, pitali smo Grad. Odgovor nam još nije stigao, no prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, stanari su se tijekom prijave na projekt mogli opredijeliti hoće li da njihovo dvorište bude javno dostupno ili ne. Oni koji su pristali, bili su dodatno bodovani tijekom postupka odabira dvorišta za ozelenjavanje, a isto piše i u javnom pozivu koji je Grad objavio prije dvije godine. Što se tiče projekta, prvih sedam dvorišta uređeno je u pilot-fazi te je trošak bio pokriven iz gradskog proračuna, a drugih sedam dio je EU projekta Aktiviranje zelenih dvorišta za ugljičnu neutralnost (ActGREEN) koji se provodi u suradnji s partnerima kao što su Agronomski fakultet, udruga ODRAZ i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata.
Ahahaha čime se ovaj bavi 👏 Koliko stotina tisuća ste utrošili u to? 80 000€. Od toga 45 000 u kasicu Možeyu, 5000 za stvarne biljke i zemlju, a 30 000 u lgbt paravan udrugicu.