Još se danas prikupljaju potpisi podrške djelatnika ZET-a i Holdinga za pokretanje štrajka, a ne postigne li se dogovor s poslodavcem u sljedećih nekoliko dana, u ponedjeljak u 3.30 ujutro počinje obustava rada. Pravo na štrajk u Hrvatskoj zajamčeno je Ustavom, a prema Zakonu o radu mogu ga organizirati i provesti samo sindikati radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa radnika ili zbog neisplate plaće. Odredbe o pravilima štrajka propisane su i u kolektivnim ugovorima dviju gradskih tvrtki koje ga upravo organiziraju.
Sindikati se pozivaju na članak 205. Zakona o radu, koji kaže da sindikati imaju pravo pozvati na štrajk te ga provesti. Štrajk se, prema odredbama tog članka, mora prethodno najaviti poslodavcu, a ne smije početi prije okončanja postupka mirenja, što se u ovom slučaju i dogodilo.
Kako se štrajk provodi? Prilikom njegove organizacije s poslodavcem se mora dogovoriti koji se nužni poslovi ne smiju prekidati. U ovom slučaju riječ je o javnom prijevozu i komunalnim uslugama, poput odvoza otpada, koje se moraju nastaviti barem u nekom ograničenom opsegu. Prema podacima sindikata, poslodavac je predložio da tijekom štrajka radi 38 posto zaposlenih u Holdingu te oko 41 posto u ZET–u.
Sindikati taj prijedlog odbijaju jer smatraju da bi time bilo ograničeno pravo radnika na štrajk. Sindikalni predstavnici, piše Hina, poručili su da će voditi računa o potrebama građana Zagreba te iskazali spremnost na postizanje dogovora o poslovima koji se tijekom štrajka moraju obavljati. Detalje o provođenju štrajka, ako do njega u istinu dođe, najavit će krajem ovog tjedna.
Tijekom štrajka zakon spominje i mogućnost isključenja radnika s rada (lockout). Poslodavac može isključiti radnike s rada samo u slučaju već započetog štrajka, no tek nakon što prođe najmanje osam dana od početka štrajka. Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku, a u slučaju da to učini, isključenim radnicima mora platiti barem doprinose na najnižu ugovorenu osnovicu plaće.
U zakonu se također navodi da radniku ne smije biti uručen otkaz zato što je organizirao ili sudjelovao u štrajku, ali odredbe poslodavcu dopuštaju da štrajkeru smanji plaću i dodatke na plaću razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. U konkretnom slučaju Holdinga i ZET-a kolektivni ugovor navodi da se plaća može smanjiti ako je štrajk nezakonit. Nadalje, zakon kaže da poslodavac može pred sudom zatražiti zabranu organizacije i provedbe štrajka te tražiti naknadu štete koju je pretrpio zbog toga. Kolektivni ugovor također predviđa tu mogućnost.
Djelatnici, odnosno sindikati, traže bolja materijalna prava te druge ustupke u jedinstvenom paketu mjera. O tome kakva su trenutačna primanja u gradskim tvrtkama u javnosti se spominju vrlo oprečne informacije. Osnovne bruto plaće kreću se od oko 1100 do 1400 eura bruto za operativce u Holdingu, a nešto su više za vozače u ZET-u, barem prema oglasima za posao koji se učestalo objavljuju na web-stranicama tvrtki. Sindikati tvrde da su ti iznosi dosta niži te da velik broj njihovih članova nema primanja veća od 1000 eura neto. U Gradu Zagrebu, pak, barataju drastično višim brojkama.
Navode tako da je prosječna isplaćena neto plaća za komunalnog radnika s dodacima u podružnici Čistoća u srpnju 2026. iznosila 1650,61 eura, s tim da je minimalna isplaćena plaća bila 1272,30 eura, a najveća neto plaća isplaćena komunalnom radniku iznosila je 2250,81 eura. Što se tiče vozača ZET-a, najmanja isplaćena neto plaća vozača autobusa (srednja stručna sprema) iznosila je 1661,14 eura, dok je jedna od najvećih plaća isplaćena vozaču autobusa u srpnju iznosila 2725,05 eura. U slučaju najmanje isplaćene plaće riječ je o radniku iz Zagreba s 15 godina radnog staža, koji je radio puno radno vrijeme u dvije smjene te nije imao dodatnih poreznih olakšica ni prekovremenih sati. S druge strane, jedna od najvećih isplaćenih plaća pripala je radniku iz Zagreba s 21 godinom radnog staža, koji je radio u različitim smjenama i vikendom.
Je li postignut dogovor sa sindikatima Holdinga i ZET-a i kako će grad funkcionirati ako dođe do štrajka, upitan je gradonačelnik Tomislav Tomašević na današnjoj konferenciji za medije. – Nema dogovora. Bilo je razgovora početkom tjedna, no nije došlo do dogovora jer su zahtjevi i ono što se nudi jako udaljeni. Štrajk je itekako moguć. U ZET-u desetljećima nije bilo štrajka, a u Holdingu je bio 2023., ali tada nije bio najavljen. Zahtjevi koji dolaze od sindikata su mi iznenađujući. Ono što smo zadnjih pet godina učinili kada je riječ o plaćama, sa svim dodacima u ZET-u i Holdingu nije napravljeno nikada u petogodišnjem razdoblju – istaknuo je dodajući da je u Čistoći prosječna plaća s dodacima u srpnju ove godine iznosila 1650 eura. – Ta plaća je 87 posto viša nego što je bila kada sam postao gradonačelnik – naglasio je.
Sjajna ideja, nek smanje plaće radnicima tak da više ostane za razne lgbt udruge i jugoumjetnike