Ona je uspavana ljepotica iz Mađarske, a on nešto aktivniji i kršan Nijemac. Nisu iz istih zemalja, ali čim su stigli u zagrebački Zoološki vrt, odmah su pronašli zajednički jezik. Tako su četverogodišnja Matilda i njezin dvije godine mlađi partner Ennio postali nova atrakcija maksimirskog zvjerinjaka, a dom u nastambi Tropske kuće dobili su, baš kako priliči njihovoj vrsti, na Svjetski dan ljenivaca. Da bi priča bila još bolja, imali su čast da im kumovi budu Rene Bitorajac i Branko Đurić Đuro, legendarni glumci i osnivači kazališta “Luda kuća”.
Lubenica za trening
Matilda i Ennio pripadaju dvoprstim ljenivcima, što je i najveća vrsta tih životinja na svijetu, a nakon punih 12 godina, od jučer ih se ponovno može vidjeti i u Zagrebu. Ennio je doputovao iz Krefelda, a Matilda iz Jure. No ne može se, kažu u ZOO-u, reći da su stranci jer se od prvog trenutka ponašaju kao da se znaju čitav život.
– Ljenivci gotovo polovinu dana prespavaju. Život provode u krošnjama. Na tlo se spuštaju svakih nekoliko dana samo kako bi obavili veliku nuždu ili se preselili na drugo stablo. Njihov izmet otkriva kada su spremni za razmnožavanje. Matilda je spolno zrela, a Ennio će biti za nešto više od dvije godine – otkrio je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta, a Bitorajac i Đurić dodali su kako ljenivci nisu preslika onoga kako ljude žive, već čista suprotnost, što ih čini posebnima.
– Izuzetno nam je drago da smo pokrovitelji ovih divnih životinja. Dva smo svijeta različita, ali suprotnosti se privlače – našalili su se glumci i najavili nastavak suradnje svog kazališta i Zoološkog vrta na promicanju umjetnosti te zaštite ugroženih vrsta.
Dvoprsti ljenivci u prirodi nastanjuju tropske kišne šume sjevernih dijelova Južne Amerike. A dok se u prirodnom staništu hrane lišćem i voćkama, zagrebački par uz lisnato i korjenasto povrće povremeno, kao proteinsku dopunu jelovnika, dobiva jaja. Posebna poslastica im je lubenica, čije komadiće dobivaju tijekom treninga koji se rade kako bi se životinje navikle na veterinarske preglede te pripremile za stresne situacije poput transporta.
Nemaju sjekutiće
Izvrsni su plivači, ali imaju slabe stražnje udove, zbog čega na njima ne mogu stajati niti s pomoću njih hodati te zato po tlu pužu povlačeći tijelo svojim snažnim prednjim udovima.
– Na tim udovima, odnosno rukama, imaju po dvije zakrivljene, a na stražnjima po tri kandže koje mogu biti duge i do 7,5 centimetara. Glava im je kratka i spljoštena s prćastim nosom, rudimentarnim ušima i velikim očima. Zubi su im bez korijena te konstantno rastu, a sjekutići im nedostaju – kažu u ZOO-u.
Budući da cijeli život provode naopačke, krzno simpatičnih krezubica ima razdjeljak na trbuhu, a dlake su usmjerene prema leđima. Na krznu ljenivaca, usto, u prirodi se razvijaju alge, što mu daje zelenkastu boju te doprinosi kamuflaži životinja u krošnjama. Jedinke teže između četiri i 11 kilograma, a tijelo im je dugo između 54 i 88 centimetara. U prirodi žive dvadesetak godina, a u zoološkim vrtovima i dvostruko dulje.
O svemu tome, a i drugim zanimljivostima, govorit će se i u subotu od 11 do 15 sati na edukacijama u vrtu.
– U poučnom kutku ispred Tropske kuće prezentirat ćemo ljenivce, ali i životinjske vrste s kojima oni dijele stanište. Među njima su tamarini, crnokljuni tukani, kajmani, šarene boe i otrovne žabe – ističu u ZOO-u.