Jarunski most, novi stadioni, zatvaranje Jakuševca: Ovo su planovi koje Tomašević želi ostvariti u drugom mandatu

Tomislavu Tomaševiću su politički oponenti, ali i Zagrepčani, predbacivali sporost u provođenju konkretnih poteza u protekle četiri godine, no njegovo je opravdanje za to bilo da mu je u fokusu prvo stabilizacija gradske blagajne te one Zagrebačkog holdinga, dok će do pravih promjena doći u u drugom, razvojnom mandatu. U sljedeće četiri godine zagrebački gradonačelnik tako zadatak ima ispuniti neizvršena obećanja te napraviti ozbiljne pomake u rješavanju gorućih gradskih problema.

A jedan od najvećih je otpad te odlagalište Prudinec-Jakuševec koje kapaciteta ima, prema procjenama Čistoće, do 2029. godine. Budući da to nije učinio u prvom mandatu, kao što je obećao, jedan od Tomaševićevih glavnih zadataka u drugom "turnusu" zatvoriti je deponij, a da bi to učinio, potrebno je izgraditi Centar za gospodarenje otpada, što bi se prema najavama trebalo dogoditi do 2028. godine. Kad smo već kod teme otpada, metropolu bi do 2027. godine trebalo "načičkati" više od 2200 polupodzemnih spremnika na 275 lokacija, a dovršeno bi trebalo biti i postavljanje podzemnih inačica u užoj jezgri grada. Time bi, uz efikasniji odvoz, trebali nestati učestali prizori plavih, žutih i drugih vrećica nagomilanih uz pretrpane spremnike na ulicama i pred dvorištima.

Gradska vlast u novom mandatu trebala bi se ozbiljnije posvetiti i rješavanju prometnog kolapsa, još jedne gradske rak-rane, a konkretne mjere za to trebale bi biti dovršetak produljene Branimirove i Kolakove ulice na istoku metropole te podvožnjak Medpotoki na zapadu. Hoće li sva tri projekta biti dovršena do 2027. godine, kao što je najavljeno, preostaje za vidjeti, budući da se za drugu fazu Branimirove još uvijek rješavaju imovinsko-pravni odnosi, a za treću tek traži izvođač radova. U projektu Kolakove se, pak, ovog ljeta počinje raditi tek na prvih 220 metara od najavljenih 2,8 kilometara nove prometnice, a za podvožnjak u Gajnicama još nije započela javna nabava.

Prema najavama iz grada, do 2028. godine metropola bi trebala dobiti i novu Šarengradsku, koja će omogućiti rasterećenje Savske ceste i bolju protočnost tramvajskog prometa. U planu je izgraditi i biciklistički Jarunski most, a predviđena su i brojna rješenja na važnim prometnim križanjima, poput onog Slavonske avenije i Čulinečke ceste, gdje bi se manjim preinakama trebala povećati protočnost prometa. Što se tiče javnog prijevoza, u prvom mandatu još nismo dobili metar nove tramvajske pruge, no zato bi u sljedećem dovršene trebala biti one kroz Sarajevsku i Heinzelovu ulicu. Tijekom sljedeće četiri godine trebala bi se ubrzati i obnova dotrajalog voznog parka ZET-a, pa će tako kroz sljedeće tri godine u metropolu doći ukupno 80 novih tramvaja te 64 električna autobusa. Nastavlja se provoditi blokovsko parkiranje, koje će se po potrebi preinačiti kako bi bilo efikasnije, a kruženje po centru u potrazi za slobodnim mjestom pomoći bi trebala smanjiti izgradnja podzemne garaže u Klaićevoj za 800 automobila.

Video

Rubne dijelove grada poput Sesveta i Brezovice, povezat ćemo s kanalizacijom i vodovodom, obećanje je bilo možemovaca još 2021. godine, no to se na koncu nije dogodilo. Zbog neuspjeha u povlačenju europskog novca "zapelo" je na realizaciji 320 milijuna eura projekta Zagreb koji bi trebao smanjiti gubitke vode iz prastarih gradskih cijevi te izgraditi kilometre nove komunalne mreže, no u Gradu i dalje kane investiciju realizirati. Kad će to biti, ovisi o tome kad će nadležno ministarstvo objaviti nove pozive za financiranje takvih projekata.  

Što se tiče drugih važnih projekata, jedan od onih najavljenih za drugo "poluvrijeme" jest i izgradnja novih stanova za socijalni i priuštivi najam. Radovi na zgradi kodnog imena A11 u Podbrežju krenula je, sa zakašnjenjem, prije nekoliko tjedana, a do kraja drugog mandata u Gradu najavljuju još 600 stanova u Borovju te sto u Svetoj Klari. Ove godine trebali bi početi i obnova kultnog Kina Europa za koju je u tijeku natječaj za izvođača, te radovi na podvožnjaku Medpotoki u Gajnicama. Gradonačelnik Tomašević početak realizacije oba projekta najavljuje za ovu godinu.  Nedavno je počelo i rušenje stadiona u Kranjčevićevoj koji ide u rekonstrukciju, što je još jedan projekt koji je kasnio s realizacijom. Novi objekt, po standardima UEFA-e, trebao bi biti dovršen krajem 2026. godine, a to je, pak, preduvjet za rušenje i gradnju novog stadiona na Maksimiru, koji bi trebao biti dovršen 2029.

Očekuje se i usvajanje izmjena i dopuna gradskoga Generalnog urbanističkog plana (GUP), strateškog dokumenta na kojem su radili posljednje tri godine te koji je posljednjih tjedana bio jedan od glavnih tema Tomaševićeve predizborne kampanje. Trebao je biti izglasan do početka lokalnih izbora, no nadležno ministarstvo graditeljstva odbilo je dati potrebnu suglasnost, pa je gradonačelnik obećao da ga se neće zaustaviti, te da će izmjene GUP-a biti usvojene prvom prilikom. Njima bi se, podsjetimo, trebala uvesti određena ograničenja glede pravila građenja, površina namijenjena za zelenilo povećalo bi se za 36 hektara, odnosno na 16,3 posto površine metropole, uvela bi se posebna zaštita za gradske potoke, postrožuju se uvjeti nadogradnje obiteljskih kuća te uvodi mješovita namjena u centru kojoj je cilj ograničiti apartmanizaciju. Budući da aktualna verzija GUP-a datira iz 2016. godine, u sljedećem mandatu aktualna vlast mogla bi se posvetiti izradi novog GUP-a, kao i GUP-a za Sesvete. Istočno od Zagrebačkog velesajma, na površini koja trenutačno služi kao makadamsko parkiralište, 2027. godine trebali bi početi radovi na novom gradskom kongresnom centu s jednom velikom i nekoliko manjih dvorana. Projekt od 51 milijun eura dovršen bi trebao biti do 2029. godine.

Ambiciozan je to popis projekata koje bi možemovci te njihov partner SDP trebali ostvariti u sljedeće četiri godine, a postupak bi mogla ubrzati činjenica da te dvije stranke imaju većinu ruku u gradskoj Skupštini, pa prepreka u donošenju novih poteza ne bi trebalo biti. Odugovlačenje bi, pak, mogla stvoriti dugotrajna priprema potrebne dokumentacije te činjenica da natječaji za ovako složene projekte traju od nekoliko mjeseci do čak više od pola godine. Što se tiče financiranja, neki od projekata, poput stadiona Maksimir, financirat će se u suradnji s državom, drugi će se platiti iz gradskog proračuna, a sredstva za neke pokušat će se povući iz europskih fondova ili zajmova.

A osim što će započeti nove, Tomašević i suradnici u sljedeće će četiri godine morati dovršiti postojeće projekte. Radovi su su u tijeku na gradskoj knjižnici i društveno-kulturnom centu Paromlin, obnovi Doma sportova i bazenu Špansko, a izgradnja je u tijeku i na obrazovnim objektima poput vrtića u Svetoj Klari i Podbrežju te Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića. Paromlin bi trebao biti dovršen do početka 2027. godine, a Dom sportova u obnovljenom ruhu trebao bi osvanuti do početka 2026., kao i bazen u Španskom. U punom jeku su i radovi u Sarajevskoj, premda još nije počelo polaganje nove pruge, dok ćemo se na "điranje" tramvajom po Heinzelovoj morati dobro načekati, budući da je tek nedavno ponovno pokrenuta javna nabava za izvođača radova.