Sve je veći broj zaraženih SARS-CoV-2 virusom. No manji broj teže oboljelih, pa čak i onih s bilo kakvim simptomima, potaknuli su ministra Vilija Beroša, kako je sam rekao, na veselje.
On je, naime, tijekom govora na jednom od predizbornih skupova u Dalmaciji poručio kako bi se prema novim brojkama i informacijama iz stručne literature moglo zaključiti da je virus mutirao. Točnije, da je oslabio u odnosu na početak godine.
Brža i bolja testiranja
– Istraživanje je pokazalo da više od 92 posto novih slučajeva u dobi ispod 60 godina nema nikakvih kliničkih simptoma, što me silno veseli, a to bi moglo bi biti i indirektan dokaz da je virus mutirao – rekao je ministar Beroš te izazvao val reakcija.
I dok se javnost nada da je koronavirus u ovom valu zaraze koja se sve više širi uistinu manje opasan, struka upozorava kako za te tvrdnje nema znanstvenih dokaza. Do sada je, naime, bilo dokazano da ovaj koronavirus ima od dvije do četiri mutacije u mjesec dana, no veoma se brzo pokazalo da je većinom riječ o neutralnim mutacijama. Tada su, na sreću, demantirane bojazni da bi SARS-CoV-2 mogao postati opasniji, ali su se rasplinule i nade da bi on u dogledno vrijeme mogao oslabjeti.
Video: Alemka Markotić o novonastaloj situaciji s koronavirusom
– Jedini način da se potvrdi da virus slabi jest da se ustanovi na koji je način mutirao i da se pod kontroliranim uvjetima testira njegova infektivnost te jačina simptoma. To se može napraviti koristeći se raznim eksperimentalnim životinjama. Laboratorijski hrčak, primjerice, uspješno se koristi kao eksperimentalni sistem za COVID-19 jer te životinje pokazuju dosta jake simptome – objasnio nam je naš poznati znanstvenik, prof. dr. sc. Nenad Ban.
S ovim strukturalnim molekularnim biologom, profesorom na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu ETH, razgovarali smo o mogućnostima slabljenja virusa, na što on jasno ističe kako znanstveno nema indikacija da se virus i u kojem pogledu promijenio. Ipak, dodaje da nije sve isto kao u veljači i ožujku.
– Postoji nekoliko faktora koji mijenjaju karakteristike transmisije s obzirom na klimu i socijalne faktore, pa se možda zato spominje da su simptomi blaži. Razlog zašto se virus vjerojatno sporije širi ljeti jest zbog toga što ljudi provode više vremena na otvorenom. Također, starija populacija je opreznija pa se veći broj novih slučajeva odnosi na mlade ljude koji spadaju u manje rizičnu skupinu – objašnjava Ban te dodaje da uz te “socijalne” faktore, postoji i nekoliko bioloških razloga za blaže simptome, no među njima nije mutacija.
– Tijekom ljeta virus je, naime, vjerojatno osjetljiv na jače UV zračenje kojem smo izloženi pod ljetnim suncem, a i naš je organizam malo otporniji u ljetnim mjesecima jer je viša vlaga u zraku pa nam je dišni sustav manje iritiran – kaže Nenad Ban.
Dodaje da je, s obzirom na veći oprez i manju stabilnost virusa ljeti, moguće da čak i oni koji se zaraze dobiju manju “početnu dozu virusa”, takozvani “viral load” ili virusno opterećenje. Upravo to može pozitivno utjecati na razvoj bolesti.
Ipak, Ban upozorava kako to nije razlog za opuštanje jer je ovaj koronavirus i dalje veoma opasan.
– Važno je biti svjestan da čak i blagi oblik COVID-19, koji ne uzrokuje probleme s disanjem, može uzrokovati oštećenja krvožilnog sustava i dovesti do problema s krvnim ugrušcima s dugotrajnim posljedicama. Dakle, važno je biti na oprezu i poštovati mjere socijalnog distanciranja što je više moguće – zaključuje Ban.
Da se virus nije genetski promijenio te da ima iste sposobnosti inficiranja i uzrokovanja teških simptoma pa i smrtnosti kao i u ožujku, smatra i prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
– Dosadašnje mutacije u CoV-2 virusu neutralne su za većinu njegovih funkcija. Razlika je u tome da smo pravilnim mjerama blokirali slobodno i nekontrolirano širenje virusa među rizičnom populacijom, testiranja su brža i bolja te dijagnosticiramo puno ranije one koji su zaraženi. Stoga danas imamo drukčiju strukturu zaraženih, to su većinom mlade i aktivne osobe s nikakvim ili blažim simptomima – kaže naš istaknuti znanstvenik, no i upozorava na to da manjak testiranja uzrokuje da ti zaraženi ljudi nesvjesno šire virus koji se tako zadržava u našoj populaciji.
– Ako nastavimo bez pravilnih mjera, koje su moguće i bez potpune karantene, za nekoliko tjedana imat ćemo i veći broj teže oboljelih, a nažalost i umrlih – poručuje Đikić.
Mutacije nisu potvrđene
Treba podsjetiti da su prve špekulacije o slabljenju virusa stigle iz Italije još krajem svibnja. Nedavno su te tvrdnje ponovno aktualizirane pa je tako i jedan od vodećih talijanskih stručnjaka za zarazne bolesti, profesor na Sveučilištu u Genovi Matteo Bassetti izjavio da je virus u početku bio poput “agresivnog tigra”, a sada je nalik na “divlju mačku”.
Uz to je poručio da će virus sam od sebe nestati prije nego što se pojavi cjepivo. Zaključci su to nastali na temelju pada broja zaraženih i umrlih nakon nekoliko teških mjeseci u Italiji, ali i činjenice da novooboljeli imaju lakšu kliničku sliku.
No i tada je ta informacija demantirana, odnosno nitko do sada nije potvrdio te mutacije. Promjene u genomu ovog virusa istraživao je i hrvatski znanstvenik, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, koji je u nedavnom razgovoru za Večernji list također zaključio kako bi se, da je virus oslabio, trebale vidjeti određene promjene u njegovu genomu te bi se trebalo jasno vidjeti da je došlo do mutacije.
– Genom SARS-CoV-2 izolata koji su kolege u Zagrebu izolirali, a mi sekvencionirali ima oko 30.000 nukleotida u svom kodu. Mi smo ga potom usporedili s virusom iz Wuhana s početka epidemije i našli deset mutacija u njegovu kodu, no većinom su to bile tihe mutacije, odnosno one koje ne mijenjaju svojstva gena – objasnio nam je tada svoje istraživanje Čičin-Šain.
Tako niska stopa mutacije nije, dakle, spojiva sa slabljenjem patoloških svojstva virusa. Znanstvenici su stoga složni kako je najvjerojatnije da je virus ostao isti, no na jedno ga je vrijeme oslabio naš odnos prema njemu i dodatan oprez. Ali ako oprez popusti, virus se bez cjepiva može vratiti jednakom jačinom kao i prvi put.
ivan đikić nije epidemiolog, i nema smisla da se on uključuje u raspravu oko ovog virusa. nema nikakve razlike između zubara i đikića što se tiče upućenosti u viruse. mada đikić smatra drugo. đikić bi više trebao kontaktirati pik vrbovec, stanića, gavrilovića, podravku, pa da napokon dobije svoju paštetu.