Stres je postao glavna 'babaroga' današnjice, a negativnim posljedicama stalnog i dugoročnog stresa izložene su i životinje. Istraživanja su pokazala da je kod domaćih mačaka najveći izvor stresa neprijateljski odnos s drugim mačkama u kući i to je povezano s češćim obolijevanjem od mačjeg idiopatskog cistitisa. Mačke u stresu često počinju posvuda mokriti. Što se tiče pasa u skloništima, pokazalo se da im je veliki izvor stresa pretjerano lajanje ostalih pasa. Smatra se da je velika buka u skloništima uzrok fizičkog stresa za pse te oni mogu reagirati promjenom u ponašanju, fiziologiji i anatomiji. Izvor stresa za pse je trening temeljen na kažnjavanju (tzv. dresura). Osim što može dovesti do fizičkih ozljeda, takav trening dovodi životinju u stanje naučene bespomoćnosti. Tada izgleda kao da je pas prestao s neželjenim ponašanjem, ali on je zapravo u stanju kroničnog stresa.
Papige koje su u stresu glasno će kriještati i/ili se samoozljeđivati. Kod životinja u laboratorijima, na farmama i u zoološkim vrtovima povisuje se stres kada se s njima nešto radi. Također, smatra se da je takvim životinjama gubitak prijatelja vrlo stresan. U laboratorijima se zbog smanjenja stresa životinje treba držati u obogaćenom okolišu i trenirati ih na neke procedure koje se ponavljaju, npr. davanje uzroka krvi. Poseban stres za životinje u zoološkim vrtovima predstavljaju posjetitelji.
Divlje životinje mogu biti u stresu zbog odnosa među pripadnicima iste vrste, na primjer međuodnos u skupini majmuna, zbog straha od predatora ili zbog gladi, žeđi, zime, vrućine. U lovu i predator i plijen prolaze stresnu reakciju. Ako predator ne uhvati plijen i ostane gladan, tada je u stanju kroničnog stresa. S obzirom na to da je djelovanje čovjeka doprlo u sva staništa za životinje, čovjek je postao izvor stalnog stresa za divlje životinje.
Pucnjava pirotehničkih sredstava stresna je za životinje na više načina. Uzrok stresa su jaki zvuk, svjetlost i miris koji nastaju u trenutku pucnja. Taj je stres nepredvidiv jer životinja ne zna kada će ga čuti, iz kojeg će smjera doći i koliko će biti jak. Zbog toga je korištenje pirotehničkih sredstava primjer stresa koji uzrokuje patnju kod životinja – distress.
Kod svih kralježnjaka mehanizam stresa vrlo je sličan. Stresna reakcija započinje u mozgu. Kao rezultat tijelo oslobađa hormone adrenalin i kortizol (ili kortikosteron). Prvi, u roku nekoliko sekundi, aktivira se simpatički živčani sustav te se luči adrenalin (epinefrin) iz srži nadbubrežne žlijezde. Adrenalin mijenja ritam disanja i rad srca te arterijski krvni tlak. Ta brza, nespecifična sastavnica stresnog odgovora naziva se "borba ili bijeg". Naime, prve promjene koje se događaju u disanju i radu srca (veći broj otkucaja i kontrakcija) povećaju protok krvi u mišićima te omogućuju živom biću borbu ili bijeg. Dodatno, adrenalin povećava koncentraciju glukoze u krvi i povećava budnost organizma, pa time potiče učenje i memoriju. Dakle, stresni odgovor omogućuje prilagodbu – u trenutku povećava dostupnu energiju, povećava unos kisika, smanjuje protok krvi u područjima tijela koja nisu potrebna za kretnje, zaustavlja energetski zahtjevne procese koji nisu važni za neposredno preživljavanje, kao što su probava, rast, imuna funkcija i razmnožavanje, stavlja ih se na čekanje dok budućnost nije sigurna, smanjuje osjećaj boli, poboljšava senzornu funkciju i pamćenje (u prvom trenutku).
Stresni odgovor aktivira se kada životinja treba hitan odgovor na energetsku krizu, a deaktivira se kada kriza prođe. Međutim, on postaje štetan za organizam ako nije učinkovito prekinut. Isto tako, štetno je ako se prečesto ponavlja ili ako se pokreće na neodgovarajući poticaj. Produženi stres pretvara se u patološko stanje, narušava zdravlje i život. Posljedice dugoročnog stresa su ukupno slabljenje organizma, gubitak apetita, čirevi u želucu, oslabljenje srčanog mišića (smanjenje otkucaja srca), problemi s razmnožavanjem, smanjeni rast i obnavljanje tkiva (npr. teže zacjeljuju rane), slabljenje imunosnog odgovora (npr. češće pobolijevanje i razvoj karcinoma). Neka stanja koja se javljaju kod produljenog stresa uključuju tjeskobu, uvjetovani stres, očaj, obrambeno povlačenje i preosjetljivost na zvukove. Životinja koja se nalazi u takvom stanju činit će se tihom i potištenom. Ljudi pogrešno tumače misleći da životinja "razumije da joj pokušavamo pomoći". Zapravo, takva je životinja loše i može uginuti naizgled bez ikakvog vidljivog razloga. Ljudski način gospodarenja živim svijetom uzrokovao je da se prirodna reakcija stresa pretvori u najgoreg neprijatelja za ljude i životinje. Naša je dužnost zaštititi životinje i smanjiti stresore u njihovu okruženju na najmanju mjeru. Time će svijet postati ljepše i sigurnije mjesto i za nas ljude.
Više o stresu pročitajte na argos.hr, a na istoj stranici možete pronaći još savjeta dr. sc. Irene Petak, savjetnice za ponašanje i dobrobit životinja.
Kakvi su to psi čuvari koji se boje pirotehnike?! Imamo ljubimca kunića i nimalo se ne boji vatrometa ili pucnjave za Novu Godinu. Ne boji se taj ničega, a jednom je u bijeg natjerao pudle. Tako da se debelo pretjeruje.