Završena je gradnja dvocjevnog željezničkog tunela kroz planinu Ceneri (u prijevodu Pepeli, množina od pepeo) u švicarskom kantonu Ticino i kroz dvije cijevi, a svaka je duga 15,4 km, vlakovi će početi prometovati u prosincu 2020. Gradnja tunela, koji je projektirala tvrtka AlpTransit, nastavak je Gotthardskog baznog tunela prema jugu koji je pušten u promet 2016. i dugačak je 57,09 km.
Koštao 2,5 milijardi franaka
Kroz švicarske Alpe ukupno ima više od 150 km tunela i okana (ima ukupno sedam tunela i više vijadukata), a glavna namjena Gotthardskog baznog tunela je povećanje transportnih kapaciteta, pogotovo za teret na koridoru Rotterdam - Basel - Milano. Cilj je prebaciti teret s cesta na željeznicu kako bi se, uz ostalo, smanjilo onečišćenje okoliša koje izazivaju teški kamioni. Žele omogućiti i bržu vezu između kantona Ticino i ostalih dijelova Švicarske, kao i između sjeverne i južne Europe. Primjerice, put Zürich – Lugano – Milano će za putničke vlakove biti skraćen za oko jedan sat, a put od Luzerna do Bellinzone i do sat i 25 minuta. A između Lugana i Züricha putovat će se kraće od dva sata.
Ovaj tunel u podnožju planine Ceneri skratit će putovanje između Lugana i Locarna s 50 na 22 minute, a između Bellinzone i Lugana s 21 minutu na 12 minuta. Dovršetkom tog tunela koji se ujedinjuje s Gotthardskim dobiva se željeznička pruga gotovo potpuno bez uspona kojom će moći prometovati teretni vlakovi težine 2000 tona bez potrebe dodavanja dodatnih lokomotiva. Prugom će moći putovati i superbrzi putnički vlakovi.
Zanimljivo je i da se odlučilo graditi dvije cijevi tunela s jednom prugom, a ne jedna dvokolosiječna koja bi bila jeftinija. Dvije cijevi su skuplje, ali i sigurnije. Kroz planinu Ceneri se najprije od 1999. do 2003. gradio istraživački tunel kako bi se ispitale geološke karakteristike, te je na osnovi rezultata odlučeno kako će biti bušena planina. Bušilo se brzinom od 18,5 metara na dan. Iz planine je izvezeno tri milijuna kubnih metara kamena te upotrijebljeno 3500 tona eksploziva za probijanje tunela.
Taj, kao i Gotthardski bazni tunel, financirala je Švicarska. Dvocijevni 15,4 km dugi tunel koštao je 2,5 milijardi švicarskih franaka. Jedna cijev od druge udaljena je 40 metara, a povezani su posebnim prolazima. U mjestu Sigirino nalazi se operativna centrala za nadzor tunela, ventilaciju i logističku aktivnost. Računa se da će kroz taj tunel prolaziti oko 300 vlakova dnevno u oba pravca, a putnički vlakovi moći će razviti brzinu do 250 km/h.
Trasa bez uspona i zavoja
Završava se tako projekt koji je 1998. pokrenula tvrtka AlpTransit. Kroz novi tunel promet će krenuti 13. prosinca 2020. Prethodno će biti provedeno više testova među kojima i onaj za pružanje pomoći. Samo od 1. ožujka 2020. do kraja kolovoza bilo je više od 2000 probnih vožnji praznih vlakova koji su, dakle, prošli ukupno 40.000 kilometara. Zahvaljujući novoj trasi bez uspona i zavoja omogućeno je i povećanje broja vlakova koji prolaze tim pravcem sa 140 današnjih na 320 mogućih na dan, od kojih je 65 putničkih vlakova. Između prosinca 2020. i travnja 2021. povećat će se na deset broj dnevnih putničkih vlakova između Milana i Züricha, te za pet između Milana i Basela.
Predsjednica švicarske konfederacije Simonetta Sommaruga je 4. rujna na svečanosti otvorenja tunela kazala da švicarski tuneli imaju veliku važnost za europsko željezničko povezivanje.
– Slavimo završetak radova na tunelu Ceneri, koji zajedno s Gotthardom i Lötschbergom postaje važan koridor željezničke povezanosti Sjevernog i Sredozemnog mora – kazala je Sommaruga.
Sada ga dati Kalmeti na bojanje i Hrvatska više nema duga.