Želi li HAC kredite, mora se riješiti blagajnika na naplatnim kućicama

Žele li Hrvatske autoceste od europskih razvojnih banaka EBRD-a ili EIB-a dobiti prijeko potrebne kredite, povoljnije od onih u komercijalnim bankama, za gradnju novih kilometara, ali i otplatu dugova – morat će provesti znatne promjene.

Racionalizacija sustava

Tako, doznaje Večernji list, te banke traže da se naplata cestarine i održavanje autocesta izdvoje iz HAC-a u dvije zasebne tvrtke kako bi se poboljšalo poslovanje tih dviju djelatnosti. Što se tiče naplate, banke vrlo vjerojatno traže da HAC racionalizira taj sustav dodatnim uvođenjem sustava beskontaktne naplate (plaćenje kreditnim karticama, ENC-om i smart karticama bez zaustavljanja, čime se povećava i brzina prolaska), osobito na manje prometnim naplatnim kućicama na kojima je skuplje plaćati rad blagajnika nego što se ostvari promet od cestarine.

Možda postoji i mogućnost uvođenja vinjeta. Od 3000 zaposlenih u HAC-u, njih 900 radi na naplatnim kućicama, a njihove plaće s dodacima za smjenski rad i rad blagdanima iznose oko 7000 kuna.

Sektor održavanja treba pak izraditi standard prema kojem se održavaju autoceste i postaviti poslovanje na tržišnim osnovama. U HAC-u su rekli kako je prerano govoriti o uvjetima banaka te su dodali kako je sve u fazi pregovora. No, HAC navodno pregovara o kreditu manjem od 100 milijuna eura. Potvrdili su da EBRD i EIB zaista postavljaju neke od uvjeta koje smo naveli.

Večernji list već je pisao kako je HAC sastavio sedmeročlano povjerenstvo koje treba izraditi model prema kojem bi se u prvoj fazi osnovala tvrtka kći HAC-a u koju bi se izdvojili naplata cestarine i održavanje autocesta. U prvo vrijeme ta bi tvrtka bila ovisna o HAC-u, a poslije možda i samostalan operater.

Gradnja pri kraju

Upravo zato zahtjevi banaka i nisu nelogični i to je sudbina koja HAC neosporno očekuje. Gradnja mreže autocesta privodi se kraju, a od cijelog HAC-a ostat će upravo naplata cestarine i održavanje.