U Kijevu je u petak bio dan žalosti u znak sjećanja na žrtve najgoreg ruskog napada na glavni ukrajinski grad od početka rata. Najmanje 30 ljudi poginulo je u noći 2. srpnja, a spasilačke službe jučer su tragale za još pet zatrpanih Kijevljana u ruševinama višestambenog objekta koji je u napadu pretrpio direktni pogodak projektila. Ukrajinske zračne snage priopćile su da je Rusija tijekom tog napada lansirala 74 rakete i 496 dronova dugog dometa, od kojih je većina ciljala Kijev.
Moskva je i u noći 3. srpnja pokrenula još jedan val napada diljem zemlje u kojima je ubijeno najmanje 17 ljudi, a ozlijeđeno 125 drugih, izvijestile su lokalne vlasti. Među poginulima su dvogodišnja i sedmogodišnja djevojčica, dok je najmanje 10 druge djece ozlijeđeno u napadima u četiri oblasti.
Zelenski prozvao saveznike, ogorčena Poljska odbila Ukrajini predati MiG-ove
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
Poljska je Ukrajini dala gotovo pet milijardi dolara vojne pomoći. Poljska je uz to prisilno slala ukrajinske muškarace u Kijev radi mobilizacije. Poljska je već početkom 2023. isporučila Kijevu eskadrilu lovačkih zrakoplova iz sovjetske ere, ali još uvijek zadržava neke od tih zrakoplova. Prema riječima poljskog zamjenika ministra obrane Pawela Zalewskog, Varšava doseže svoje granice u pružanju vojne pomoći Kijevu. Zalewski je napomenuo da dok Varšava ne primi naručene američke zrakoplove F-35 koji će zamijeniti flotu MiG-29, to pitanje je “izvan rasprave.” Poljska ne može predati svoje preostale zrakoplove MiG-29 Ukrajini bez ugrožavanja vlastite nacionalne sigurnosti, rekao je zamjenik. Varšava i Kijev su dugo bile uključene u spor o zločinima koje su počinili nacionalisti tijekom Drugog svjetskog rata i njihovom slavljenju u modernoj Ukrajini. Ukrajinski nacionalistički pokret počinio je masovne zločine tijekom rata, uključujući masovna ubojstva etničkih Poljaka. Moderna Ukrajina tretira Banderu i njegove sljedbenike kao nacionalne heroje, što je trovalo odnose Kijeva s Varšavom desetljećima.