Na svijetu postoje, kažu, samo dvije vrste ljudi – oni koji su već posjetili Mljet i sanjaju o povratku na njega te oni koji se tek trebaju zaljubiti u ovaj otok, poznat i kao „zelena šuma“ Jadrana. Mljet je najjužniji hrvatski nacionalni park i ujedno najstariji zaštićeni prostor na Mediteranu, proglašen još 1960. godine.
Trećinu otoka zauzima Nacionalni park Mljet, riznica prirodnih ljepota i raj za sve koji traže spoj iskonske prirode i aktivnog odmora. Posebnost parka čine dva slana jezera - Veliko i Malo jezero - jedinstveni morski zaljevi koje okružuju šume, šetnice i biciklističke staze. Njihov mir i tirkizne boje privlače posjetitelje tijekom cijele godine.
Uz prirodu, otok skriva i bogatu baštinu. Na otočiću Svete Marije Benediktinci su u 12. stoljeću podigli crkvu i samostan, a arheološki nalazi govore o još starijim slojevima povijesti. Uvale, vinogradi, maslinici i pješčane plaže poput Saplunare, Blaca i Limuna čine Mljet mjestom gdje priroda i tradicija dišu u istom ritmu.
Mljet je neraskidivo povezan i s grčkom mitologijom. Prema Homerovu epu, baš se ovdje, na Ogigiji, Odisej sedam godina nalazio u zatočeništvu nimfe Kalipse. Legenda kaže da je njegov brod potonuo kod hridi Ogiran, a on se spasio plivajući do špilje u kojoj je pronašao sklonište. Špilja, danas poznata kao Odisejeva, smještena je u blizini Babinog Polja, a u nju se može ući i plivanjem, što je poseban doživljaj. Nekoć je bila i stanište sredozemne medvjedice, jednog od najrjeđih sisavaca na svijetu.
Priče i legende otoka danas čuva i prenosi Bamba, stanovnik Mljeta kojeg mnogi nazivaju „živućom enciklopedijom“. Kako piše Puni Kofer Bamba zna gotovo sve o povijesti i običajima otoka i rado dijeli svoje uspomene i znanje. „Sve je počelo kada je zahumski knez Desa darovao otok Benediktincima. Tri fratra iz talijanskog grada Pulsana doplovila su do prekrasne uvale Sutmiholjske, koju neki danas smatraju jednom od najljepših na svijetu“, prisjeća se Bamba. Dodaje i: „Na toj se dolini danas nalaze najpoznatija obilježja Mljeta - Veliko i Malo jezero. Otočić Svete Marije postao je centar života s crkvom i samostanom, a nedavna iskopavanja otkrila su još starije zidove ispod temelja - dokaz bogate prošlosti koja tek čeka da bude istražena.“
Bamba ne zaobilazi ni mistične priče: „Priča se da je žena hodala noću pored crkve svetog Pankracija i ugledala svjetlost te čula žamor. Među ljudima se odjednom pojavila njena pokojna rođakinja. Osam dana kasnije, žena je umrla.“ O prirodi i životinjama na otoku kaže: „Mljet je nekad bio prepun jastoga, Palinurus Vulgarisa, no već dugo ih nisam vidio osim na slici. A mungosi? Došli su iz Indije da smanje broj zmija. Poslije smo shvatili da su poremetili ekosustav, ali broj zmija je stvarno pao.“ Austrougarski seizmolozi kaže Bamba, otkrili su da Mljet leži na tri velike “kamene noge”, što je ukazivalo na tektonske poremećaje. Zbog toga su se u to vrijeme čak razmišljali o iseljavanju stanovnika.
Mljet nije samo prostor prirodnih ljepota i legendi, već i mjesto gdje se svaki posjetitelj može pronaći - bilo u tišini borove šume, pogledu na jezera, istraživanju povijesnih lokaliteta ili slušanju priča starijih otočana. Nije slučajno da ga je luksuzni časopis Condé Nast Traveler svrstao među najljepše hrvatske otoke. Jer jednom kada dođete na Mljet, poželjet ćete mu se vratiti - baš kao i Odisej, makar vas Kalipso zadržala samo jedan dan.