Nešto više od dvije milijardi ljudi u svijetu svake godine slavi najveći kršćanski blagdan, Uskrs. On nastupa 40 dana od Pepelnice. Vrijeme između naziva se korizma. Važni pojmovi u kontekstu ovog blagdana su i Veliki tjedan, kako se naziva posljednjih šest dana uoči Uskrsa. Vazam je Sveto trodnevlje, a čine ga Veliki četvrtak, petak i subota te sam dan Uskrsa.
Osim posebnih običaja karakterističnih za pojedine krajeve, uz Uskrs se tradicionalno veže bojenje jaja. U većini kultura jaje predstavlja simbol rađanja, mladosti, zdravlja, plodnosti i uskrsnuća. U stoljeću prije Krista ljudi su ih izmjenjivali jer su smatrali da su jaja simbol novog života, obilja i rađanja. Povijest ukrašavanja jaja datira pak iz kasnog srednjeg vijeka, a iscrtanim pisanicama ogledao se i društveni status – bogataši su jaja ukrašavali zlatnim listićima, siromasi su ih bojili travama i lišćem.
Zec kao uskrsni simbol počeo se koristiti u Njemačkoj u 16. stoljeću. Simbolizira plodnost. Naime, u vrijeme prije Krista se zec unutar anglosaksonskih vjerovanja smatrao zemaljskim utjelovljenjem Eastre, božice plodnosti. Prvi jestivi zečevi od tijesta i šećera nastali su također u Njemačkoj, u 19. stoljeću.
VIDEO Uskrsna priča na imanju obitelji Salaj
Komerc. Tipično za Njemačku . Sam Uskrs ne toliko važan.