Zemlje sjeverne Europe, godinama smatrane idealnim odredištem za razvoj podatkovnih centara zbog stabilne klime i obilja obnovljive energije, sada prvi put ozbiljno razmatraju ograničenja njihova rasta. Razlog je sve veći pritisak na elektroenergetske mreže, potaknut naglim rastom potražnje za energijom.
U središtu rasprave našla se Danska, koja je među prvima u regiji odlučila povući kočnicu. Državni operator prijenosnog sustava Energinet u ožujku je privremeno zaustavio sklapanje novih ugovora za priključenje na mrežu, nakon što je zaprimio zahtjeve koji višestruko nadmašuju stvarne kapacitete. Trenutno je na čekanju projekata ukupne snage oko 60 gigavata, dok vršna potrošnja električne energije u zemlji iznosi tek oko 7 gigavata, piše CNBC.
Značajan dio tih zahtjeva dolazi upravo od podatkovnih centara, koji čine gotovo četvrtinu planiranih priključaka. Sve to događa se u trenutku kada umjetna inteligencija dodatno ubrzava već postojeći trend elektrifikacije i digitalizacije gospodarstva. "Ne možemo se ponašati kao da je energija neograničena. Moramo biti realni i uvesti jasnije kriterije", poručio je Henrik Hansen iz industrijskog udruženja podatkovnih centara, dodajući kako je nastala svojevrsna "fantomska lista čekanja" projekata koji možda nikada neće biti realizirani.
Rasprava o prioritetima ide toliko daleko da se u nekim državama postavlja pitanje treba li prednost dati podatkovnim centrima ili, primjerice, bolnicama. Danski ministar energetike Lars Aagaard još je prije izbora najavio mogućnost da domaći potrošači dobiju prednost u pristupu mreži, što bi velike tehnološke projekte moglo gurnuti na kraj reda.
Slični trendovi pojavljuju se i izvan Europe. U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine savezne države razmatraju zabrane ili moratorije na gradnju novih podatkovnih centara, dok su Nizozemska i Irska već ranije uvele privremena ograničenja, koja su kasnije ublažena.
Industrija upozorava da bi takve mjere mogle imati neželjene posljedice. Ako ne pronađu prostor u Danskoj ili šire u nordijskoj regiji, investitori će jednostavno potražiti druge lokacije. "Odluke se donose brzo, a tržište ne čeka", istaknula je Diana Hodnett iz Googlea, naglašavajući koliko je neizvjesnost problematična za planiranje velikih investicija.
Danska trenutno ima oko 398 megavata instaliranih kapaciteta podatkovnih centara, uz dodatnih 208 megavata u izgradnji. Projekcije pokazuju da bi taj broj mogao narasti za više od jednog gigavata do 2030. godine, što dodatno povećava pritisak na infrastrukturu.
Unatoč izazovima, neki u ovoj situaciji vide priliku. Energinet ističe kako bi privremena pauza mogla poslužiti kao prostor za redefiniranje pravila i postavljanje jasnijih kriterija za buduće projekte. Sličan pristup već je primijenila Irska, koja je nakon ublažavanja moratorija uspostavila jedan od najdetaljnijih regulatornih okvira u Europi.
Ključno pitanje, slažu se i industrija i vlasti, više nije hoće li potražnja za računalnom snagom rasti, nego može li infrastruktura pratiti taj tempo. U vremenu kada digitalne usluge i umjetna inteligencija postaju temelj gospodarstva, balans između razvoja i održivosti postaje sve osjetljiviji i sve važniji.
Zašto komentari koji se zasnivaju na činjenicama/istini, brišu? I da mi za razliku od vašeg vlasnika podržavamo ovu investiciju. I u čemu je točno problem?