Kontroverzni lider krajnje desnice u Nizozemskoj Geert Wilders potvrdio je jučer da njegova Stranka za slobodu (PVV) izlazi iz vladajuće koalicije, a potom je nizozemski premijer Dick Schoof izjavio da će dati ostavku. Ministri iz Wildersove stranke napustit će vladu, a ostali će zasad ostati u privremenoj vladi do prijevremenih izbora koji bi se mogli održati u listopadu.
Plan u 10 točaka
Wilders kao razlog razmimoilaženja navodi to što preostala tri koalicijska partnera nisu prihvatila njegove ključne zahtjeve u vezi s potpunim zaustavljanjem azilanata. Prošlog je tjedna, naime, zatražio hitnu podršku planu od deset točaka koji je uključivao zatvaranje granica za tražitelje azila, slanje izbjeglica iz Sirije natrag u njihovu domovinu i zatvaranje centara za azilante. Tražio je i dozvolu za protjerivanje migranata osuđenih za teška kaznena djela te pojačavanje graničnih kontrola. "Nema potpisa na našim planovima za azil. PVV napušta koaliciju", kratka je poruka koju je na X-u objavio Wilders, desničar (za sebe kaže da je desničarski liberal) koji je PVV osnovao 2006., a proslavio se kao desničarski populist koji je skupljao glasove na antiimigraciji, protivljenju islamu i euroskepticizmu.
Sve to nije ga učinilo nepoželjnim koalicijskim partnerom u vladi u kojoj su, uz njegov PVV, i Narodna stranka za slobodu i demokraciju (VVD), Novi društveni ugovor (NSC) i Pokret poljoprivrednika i građana (BBB). Na općim izborima 2023. migracije su bile dominantna tema, što je Wilders vješto iskoristio, pa je PVV osvojio četvrtinu mjesta i postao najveća stranka u parlamentu. Bio je to, kako se pisalo, jedan od najvećih političkih preokreta u nizozemskoj politici od Drugog svjetskog rata. Wilders je čak bio u igri za premijera, no povukao je kandidaturu navodeći kao razlog nedostatak podrške potencijalnih koalicijskih partnera. Premijer je prije godinu dana postao Dick Schoof.
Koalicijske stranke nazvale su svoju migracijsku politiku najstrožom i najopsežnijom u povijesti. Odluka o izlasku iz vlade dolazi u vrlo nezgodan trenutak jer se mora donijeti odluka o obrambenim izdacima za NATO. "Wildersova odluka dolazi u vrijeme kad u Europi raste ekstremna desnica, a ljutnja zbog migracija i troškova života prijeti narušavanjem jedinstva Europe oko toga kako se nositi s Rusijom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom", navodi Reuters. Wildersovi koalicijski partneri reagirali su s nevjericom i ljutnjom.
- Na našem kontinentu se vodi rat. Umjesto da se suoči s izazovom, Wilders pokazuje da nije spreman preuzeti odgovornost - rekao je vođa konzervativne stranke VVD Dilan Yesilgoz. Zanimljivo je da se i prethodna vlada na čelu sa sadašnjim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom raspala nakon što nije uspjela postići dogovor o ograničavanju imigracije 2023.
Dublinski postupak
I u Njemačkoj su imigracije top tema nakon što je Upravni sud u Berlinu proglasio odbijanje azila trojici Somalijaca od strane Savezne policije nezakonitim. No, kancelar Friedrich Merz i dalje ostaje pri odluci o odbijanju tražitelja azila na granici. - Prostor za djelovanje i dalje postoji. Znamo da i dalje možemo odbijati zahtjeve. Naravno, to ćemo učiniti u okviru postojećeg europskog prava. Učinit ćemo to kako bismo zaštitili javnu sigurnost i red u našoj zemlji te zaštitili gradove i općine od preopterećenja – rekao je.
Sud je u presudi naveo da tražitelji azila na graničnim kontrolama na njemačkom teritoriju ne smiju biti odbijeni bez poštivanja tzv. Dublinskog postupka. Tri osobe iz Somalije vraćene su u Poljsku nakon što ih je zaustavila policija na željezničkom kolodvoru u Frankfurtu na Odri. Nakon što su podnijeli zahtjev za azil, istog su dana vraćeni u Poljsku. Prema odredbama tzv. Dublinske uredbe, policija ne smije jednostavno vratiti tražitelje azila na granici. Umjesto toga, vlasti moraju pokrenuti postupak kako bi ih se prebacilo u državu u kojoj su ušli u EU.
Ako se Europa želi spasiti neka ljudska prava će se morati ugasiti. Zabrane ulaska i masovne deportacije se moraju dogoditi.