Kako god poredali njihova imena po zaslugama za to što je SR Njemačka uz veliki otpor saveznika, prije svega tadašnje Francuske i Velike Britanije, priznala Hrvatsku, urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) Johann Georg Reißmüller te ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher i kancelar Helmut Kohl bez sumnje su trojica Nijemaca koji su najzaslužniji za to priznanje. Svaki od njih na svoj je način pridonio da njemački parlament prvi put u svojoj poslijeratnoj povijesti jednoglasno donese jednu odluku, onu o priznanju Hrvatske i Slovenije, a koja u Bundestagu nije bila jednoglasno donesena ni kada se glasovalo o ujedinjenju Njemačke.
GLAS ISTINE O HRVATSKOJ
Zbog Hrvatske je kancelara Kohla dovodio do ludila: Priznat ću ih, dosta mi je više tog pritiska!
Reißmüller, koji je prije bio dopisnik FAZ-a iz Beograda te je najbolje poznavao prilike u Jugoslaviji i prilično dobro govorio hrvatski jezik, od samog je početka u svojim tekstovima bio jasan i pisao tko je agresor (Srbija i JNA), a tko žrtva (Hrvatska)
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
ŽIVOTNI INTERVJU: ŽELJKO PERVAN
U slobodi se i prijetnje oslobode. Dobivali smo ih, kao i zabrane, prestanak ugovora dogovoren s ministricom
Nakon tisuća nastupa i milijuna gledatelja 62-godišnji Zagrepčanin izgradio je opus koji ga svrstava među najvažnije autore suvremene komedije. Bio je uključen u niz projekata, javnost ga najviše pamti po 'Večernjoj školi', a upravo obilježava i 30 godina stand up karijere
INTERVJU: STEVE RUKAVINA
'Iako smo prije baratali brojkom od 1,6 milijuna Amerikanaca hrvatskog podrijetla, ima nas oko milijun'
Jedan od najistaknutijih aktivista za hrvatske interese u Sjedinjenim Američkim Državama govori o tamošnjim Hrvatima, Trumpovoj vladavini te nemirima po američkim gradovima
DENIS ROMAC
NATO 3.0: Europljanima troškovi, Amerikancima profiti
Američko povlačenje iz NATO-a malo je vjerojatno, iako Washington time stalno prijeti, ali uglavnom je riječ o sredstvu političkog pritiska
PRVI HRVATSKI HUMANOIDNI ROBOT
VIDEO Robot Rinno: Ja sam iz Imotskog, a sada sam stacioniran u Zagrebu. Kaj oćeš da ti nekaj velim na zagrebačkom?
On zna svaki recept na svijetu, bez problema može kuhati. Može također nositi vreće s građevinskom šutom, može i graditi zidove, postavljati pločice, pakirati pakete te pružiti utjehu razgovorom. Čak može i potapšati po ramenu za utjehu. Usto, može raditi 0 – 24, čak i sam sebi mijenja baterije svaka četiri sata. Osmislio ga je, u potpunosti, inovator Mario Ljubičić
DAVOR IVANKOVIĆ
Koga u Hrvatskoj, nakon 80 godina, i dalje plaše grobovi Hrvata u Sloveniji?
Ako hrvatska Vlada nema novca za zbrinjavanje 750 grobišta Hrvata u Sloveniji, neka tako kaže; mnogi će Hrvati i poduzetnici donirati za njihov dostojanstven ukop
Znao je i te kako je znao da postojimo. Koliko god vama to teško bilo mi smo tu i biti ćemo tu sa svim svojim porođajnim i sebičnim problemima i pojedincima koji je pelješe kako i gdje stignu. Ali Hrvatska je tu i bit će tu jer nas je puno više koji je nismo pelješili i uništavali.