Ova zemlja u Europi ima više od 370.000 nuklearnih bunkera: Mislili su da im više neće trebati

Zora Schelbert, glavna operativna direktorica i vodičica u nuklearnom bunkeru Sonnenberg u Luzernu, početkom 2022. godine suočila se s neobičnim situacijama kada su je ljudi zvali pitajući za savjete o mjerama zaštite nakon početka rata u Ukrajini. Mnogi su je zamijenili za lokalnu službu civilne zaštite, što je pokazalo koliko je svijest o sigurnosti i civilnoj zaštiti porasla. Švicarska je zemlja koja po broju bunkera po glavi stanovnika prednjači u Europi i svijetu. Sa skoro devet milijuna stanovnika, Švicarska ima dovoljno bunkera da svakom građaninu osigura siguran zaklon u slučaju krize. Sonnenberg bunker, koji je izgrađen 1971. godine, nekada je mogao primiti do 20.000 ljudi, dok danas ima kapacitet do 2.000, prilagođen radi bolje efikasnosti, kako piše Guardian. 

Suočene s neumoljivom ruskom agresijom i istovremenim povlačenjem američke vojne i diplomatske potpore, europske zemlje diljem kontinenta ponovno ulažu u obranu. No zaštita civila – nevojne mjere civilne zaštite, uključujući izgradnju nuklearnih i zračnih skloništa – također je postala novi prioritet. U siječnju je Norveška ponovno uvela mandat iz doba Hladnog rata za izgradnju skloništa u svim novim stambenim zgradama – zahtjev koji Švicarska kontinuirano provodi od 1963. godine.

U Njemačkoj, koja je nedavno donijela revolucionarni zakon o financiranju milijardi eura za novu vojnu potrošnju, pitanje kako i hoće li se graditi civilna skloništa ponovno je predmet aktivne javne rasprave. Djelomično inspirirana naporima Njemačke i Norveške, Europska unija je u ožujku ove godine izdala službene izjave u kojima poziva stanovnike da uvijek drže zalihe za hitne slučajeve koje će trajati 72 sata. Izloženost ratu i ljudskim katastrofama čini se izraženijom nego u bilo kojem drugom razdoblju od kraja Hladnog rata.

Prema zakonskoj politici, svaka nova stambena zgrada u Švicarskoj mora imati vlastiti bunker ili developeri moraju osigurati sredstva za izgradnju javnog skloništa u blizini. Ova politika osigurava da postoji oko 370.000 bunkera diljem zemlje, s ventilacijskim sustavima koji mogu neutralizirati učinke zračenja, nuklearnog otpada, kemijskog i biološkog oružja. Trošak održavanja i izgradnje po osobi usporediv je s godišnjim zdravstvenim osiguranjem.

Prije 2022. godine, mnogi Švicarci i dio političara smatrali su bunkerima nepotrebnim, no rat u Ukrajini i povećane sigurnosne prijetnje bitno su promijenile stavove. Europska unija i druge zemlje sada potiču građane da uvijek imaju zalihe hrane i osnovnih potrepština za barem 72 sata. U mirnim vremenima, bunkeri se često koriste kao vinski podrumi, spremišta ili prostori za društvene aktivnosti poput glazbenih proba ili paintballa. Osim stambenih bunkera, postoje i zapovjedni centri za hitne službe, opremljeni za dulji boravak, s kuhinjama, tuševima i pristupom internetu. Takvi bunkeri moraju biti spremni za upotrebu unutar pet dana.

Primjer Sonnenberg bunkera pokazuje kompleksnost ovakve infrastrukture. Ulaz u bunker nalazi se 15 minuta hoda od centra Luzerna, a sam bunker je ujedno i prometni tunel s četiri trake, pojačan kako bi služio kao sklonište. U slučaju nuklearnog napada promet bi se zaustavio, a ljudi bi bili preusmjereni u tunel, koji se može zatvoriti teškim betonskim vratima otpornim na eksploziju. Zapovjedni centar iznad tunela drži velike zalihe hrane, kreveta, vode i ostalog, spremne za brzo korištenje.

Unatoč svemu, postoje izazovi i skepticizam oko preživljavanja nuklearnog rata, pa čak i s bunkerskom zaštitom. Postavlja se pitanje kako će se veliki broj nepoznatih ljudi u psihičkom stresu uspješno organizirati u skučenim prostorima te kako će ranjive skupine biti prebačene do skloništa. Također, nijedan bunker ne može izdržati izravan nuklearni udar. Bunkeri su duboko ukorijenjeni u švicarskoj kulturi i identitetu, naslijeđeni iz Drugog svjetskog rata, kada je Švicarska, okružena silama Osovine, pripremala obranu. Ova tradicija civilne zaštite povezala se s nacionalnim vrijednostima kao što su federalizam, neovisnost, demokracija i neutralnost, suprotstavljajući se autoritarnim režimima.

Iako je jasno da je najbolji cilj da se bunkeri nikada ne koriste, jer je prevencija i diplomatski angažman važniji od svega, svijest o prijetnjama i potreba za civilnom zaštitom u Švicarskoj je ojačana. Švicarska nastoji biti spremna na najgore, dok istovremeno njeguje svoju dugu tradiciju sigurnosti i pripremljenosti.