Visoke temperature koje su obilježile početak ljeta privukle su velik broj stanovnika Njemačke na rijeke, jezera i druga kupališta. Međutim, osvježenje je za mnoge završilo tragično, a stručnjaci upozoravaju da su brojne nesreće bile povezane s nepromišljenim ponašanjem i precjenjivanjem vlastitih sposobnosti. Prema podacima Njemačkog spasilačkog društva, tijekom lipnja u vodi je život izgubilo 99 osoba. Riječ je o najvećem broju smrtnih slučajeva zabilježenih u tom mjesecu još od 2003. godine.
Dijelove Njemačke u lipnju je danima zahvaćao toplinski val, tijekom kojega su se temperature približavale 40 Celzijevih stupnjeva. Takve su vremenske prilike u toj zemlji neuobičajene, a velik broj građana spas od vrućine potražio je upravo na kupalištima. Predsjednica Njemačkog spasilačkog društva Ute Vogt upozorila je kako bi se sličan crni niz mogao ponoviti tijekom ostatka ljeta. „Tragični početak sezone kupanja donosi zabrinutost da bi pri novim valovima vrućina na vrhuncu ljeta opet mnogo ljudi moglo izgubiti život u vodi”, rekla je Vogt.
Posebno zabrinjava podatak o spolu stradalih. Više od 90 posto osoba koje su se utopile bili su muškarci, dok među mladim žrtvama nije bilo nijedne osobe ženskog spola. „Zato pozivamo posebno dječake i muškarce da realno procjene svoje sposobnosti i izbjegavaju rizične akcije”, rekla je Vogt. Ovogodišnje brojke nastavak su trenda koji stručnjaci prate već dulje vrijeme. I tijekom prošle godine muškarci su činili približno 80 posto svih smrtno stradalih u nesrećama utapanja, piše DW.
Najveći broj tragedija događa se u jezerima i rijekama, gdje kupačima prijete snažne struje, virovi, nagle promjene dubine i drugi teško uočljivi rizici. Među čestim uzrocima nesreća stručnjaci izdvajaju iznenadan ulazak u hladnu vodu, opasne skokove, pokušaje preplivavanja većih udaljenosti te kupanje nakon prekomjerne konzumacije alkohola. Muškarci su, prema dostupnim podacima, skloniji takvim rizičnim postupcima. Profesor socijalne psihologije i istraživač procesa odlučivanja na Sveučilištu u Konstanzu Wolfgang Gaissmaier smatra da bi jedan od glavnih razloga mogao biti pogrešan dojam o vlastitim mogućnostima. „Precjenjivanje sebe je logično objašnjenje”, kaže Gaissmaier.
Za njemački javni servis SWR objasnio je da se takvo ponašanje podudara s rezultatima ranijih istraživanja, prema kojima su muškarci općenito spremniji preuzeti rizik. Ipak, naglasio je da se nesreće ne mogu objasniti samo jednim čimbenikom. Važnu ulogu može imati i ponašanje unutar skupine jer pojedinci u društvu često postupaju ekstremnije i manje odgovorno nego kada su sami. Na razlike u procjenjivanju opasnosti upozorio je i Felix Rebitschek, istraživač rizika sa Sveučilišta zdravstvenih znanosti u Brandenburgu. Prema njegovim riječima, muškarci i žene ne donose odluke jednakom brzinom niti na isti način u svim okolnostima. „I da, muškarci pokazuju veću spremnost na rizik na nekim područjima, prije svega tjelesnim”, rekao je za javni servis WDR.
Rebitschek je istaknuo kako nema dovoljno podataka koji bi pokazali koliko često muškarci i žene odlaze na kupanje ni na koji se način ponašaju u vodi. Ipak, razlika je vidljiva u izboru mjesta na kojima se kupaju. „Muškarce ćete češće zateći na divljim kupalištima nego žene, na vodama gdje nema nadzora. Naravno da i to igra veliku ulogu jer se onda teže reagira u slučaju nesreće.” Takva kupališta najčešće nemaju spasilačke službe, označene sigurne zone ni opremu potrebnu za brzu intervenciju. Kada dođe do nesreće, pomoć zbog toga može stići prekasno.
Statistički podaci pokazuju da muškarci u Njemačkoj češće stradavaju i u gotovo svim ostalim kategorijama nasilnih smrti i nesretnih slučajeva. Iznimka su smrti prouzročene padovima, koje su češće među starijim osobama. Prema statistici za 2024. godinu, u prometnim nesrećama poginulo je tri puta više muškaraca nego žena. U požarima ih je smrtno stradalo gotovo dvostruko više, među žrtvama ubojstava bilo ih je približno 25 posto više, dok je od posljedica samoubojstva umrlo dva i pol puta više muškaraca.