Malcolm Gladwell u svakoj svojoj knjizi vješto spaja narativno novinarstvo s popularnom znanošću. No knjiga "Kako razgovarati s neznancima", objavljena 2019., možda je i najprovokativnije njegovo djelo – jer se bavi onim što činimo svakoga dana, a da pritom nismo svjesni koliko često griješimo: pokušavamo shvatiti i procijeniti ljude koje ne poznajemo.
Na prvi pogled, naslov zvuči kao da je riječ o priručniku za bolju svakodnevnu komunikaciju. No Gladwell ide puno dublje. Umjesto savjeta o vođenju razgovora, on dekonstruira mehanizme našeg pogrešnog razumijevanja. I pokazuje kako te pogreške mogu imati katastrofalne posljedice – od diplomatskih skandala i pravosudnih tragedija do osobnih trauma. Gladwellova teza oslonjena je na nekoliko ključnih psiholoških uvida: mi automatski vjerujemo ljudima, vjerujemo da se unutarnje stanje osobe vidi na van, i nismo svjesni kulturnih razlika koje oblikuju komunikaciju. Ta mješavina čini nas ranjivima, osobito kada komuniciramo s neznancima.
Jedan od najpotresnijih primjera koje Gladwell analizira jest slučaj Sandre Bland, Afroamerikanke koja je uhićena zbog manjeg prometnog prekršaja i kasnije preminula u zatvoru. Tim i drugim primjerima, Gladwell pokazuje koliko je opasno naše povjerenje u vlastitu sposobnost da "pročitamo" ljude.
– Zašto bi čovjek napisao knjigu o akciji prometne policije koja se otela kontroli? Zato što je rasprava koja se iz tog niza slučajeva izrodila bila dubinski neadekvatna. Jedna je strana debatu svela na rasizam – kao da događaj gleda iz aviona. Druga je pod povećalom analizirala svaku potankost svakog slučaja (...) Svako od poglavlja koja slijede posvećeno je jednom od aspekata problema susreta sa strancem, neznancem. Za mnoge od primjera vjerojatno ste čuli – uzeti su iz vijesti. Na Sveučilištu Stanford u sjevernoj Kaliforniji brucoš Brock Turner na zabavi je upoznao ženu, a dan je završio u policijskom pritvoru. Na Državnom sveučilištu u Pennsylvaniji bivši pomoćni trener fakultetske momčadi američkog nogometa Jerry Sandusky proglašen je krivim za pedofiliju, a rektor i dvoje njegovih najbližih suradnika optuženi su da su mu pomagali u njegovim zločinima. Čitat ćete priču o špijunu koji je godinama neotkriven djelovao na najvišim razinama Pentagona, o čovjeku koji je srušio menadžere hedge fonda Bernieja Madoffa, o pogrešnoj presudi Amerikanki Amandi Knox na studentskoj razmjeni i o samoubojstvu pjesnikinje Sylvije Plath – piše autor knjige koja se temelji na brojnim znanstvenim studijama i psihološkim eksperimentima. Gladwell pokušava čitatelju objasniti zašto tako često donosimo krive zaključke – i to ne zato što smo glupi, nego zato što koristimo alat koji ne radi kako mislimo da radi. Posebno je zanimljiv način na koji Gladwell kombinira konkretne slučajeve s teorijom. Njegov stil pripovijedanja podsjeća na radijske dokumentarce i podcaste – što i ne čudi, jer je dio sadržaja knjige paralelno bio objavljen i kao audioverzija s glazbom i dramatizacijama. No i bez tog formata, tekst ostaje iznimno dinamičan i pristupačan.
U konačnici, treba reći da ova knjiga ne nudi jednostavna rješenja. Gladwell svjesno izbjegava taj pristup. Umjesto toga, provocira pitanje: kako možemo bolje razumjeti jedni druge u svijetu u kojem svakodnevno komuniciramo s ljudima čije kulturne, emocionalne i osobne kodove ne razumijemo? U doba globalizacije, migracija, društvenih mreža i komunikacije bez neverbalnih signala, ova knjiga djeluje gotovo proročanski. Iako je objavljena prije pandemije, društvenih potresa u SAD-u i vala dezinformacija koji je uslijedio, njezina se relevantnost u međuvremenu samo povećala.