Zašto je Tuđman pristao na gašenje Herceg-Bosne i kako je stvorena ustavna zamka za Hrvate

Inicijativa Domovinskog pokreta da Hrvatski sabor donese deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini ponovno je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja u hrvatskim i bosanskohercegovačkim odnosima. Osim što je izazvao nelagodu u vladajućoj koaliciji i otvorio nove prijepore između Zagreba i Sarajeva, prijedlog je još jednom u središte javne rasprave vratio Federaciju Bosne i Hercegovine – entitet nastao Washingtonskim sporazumom 1994. godine kao zajednica Hrvata i Bošnjaka, a koji je već više od dva desetljeća simbol neravnopravnosti Hrvata u BiH. Za većinu bošnjačkih stranaka, pak, ona je i dalje temelj opstanka države i prostor u kojem treba jačati građanski model političkog predstavljanja. Između tih dviju vizija razvila se jedna od najdubljih političkih podjela u poslijeratnoj BiH. No kako je uopće nastala Federacija BiH? Tko je osmislio njezin složeni ustavni model? Je li riječ o projektu domaćih političkih aktera ili o proizvodu američke diplomacije? I kako je sustav koji je trebao zaustaviti hrvatsko-bošnjački rat i osigurati ravnopravnost dvaju naroda postao glavno poprište ustavnih i političkih sukoba koji traju sve do danas? Da bismo odgovorili na ta pitanja i da bi se razumjelo zašto je Federacija BiH postala jedno od najspornijih ustavnih pitanja jugoistočne Europe, potrebno je vratiti se u proljeće 1994. i okolnosti njezina nastanka.