varljivi dodaci

Zašto čistačica u školi ima 500 kuna veću plaću od one u bolnici?

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Zašto čistačica u školi ima 500 kuna veću plaću od one u bolnici?
25.10.2012.
u 20:30
Mrsićev pomoćnik smatra da je minuli rad, odnosno honoriranje radnog staža dobna diskriminacija i da se tim dodatkom demotiviraju mlađi zaposlenici
Pogledaj originalni članak

Zbog netransparentne politike plaća u javnim službama te zamrzavanja rasta osnovice sindikati i Vlada zaobilaznim su putevima povećavali kupovnu moć javnih i državnih službenika, zaključak je prezentacije pomoćnika ministra rada i mirovinskog sustava Marka Krištofa. Zaobilazni putevi rezultirali su raznim dodacima. Zbog dodataka čistačica zaposlena u školi ili na fakultetu ima 500 kuna veću plaću od one koja čisti u socijalnoj skrbi ili bolnicama iako obje imaju koeficijent od 0,62. Učitelj s 35 godina radnog staža ima najveću plaću, a dodaci mu nose gotovo pola primanja, a upravo tada ima pravo i na smanjenu satnicu.

Dodaci u koeficijent

– Sustav honorira radni staž i time se provodi dobna diskriminacija, zabranjena presudama Europskog suda pravde, a i demotiviraju se mlađi zaposlenici – ustvrdio je Krištof. Iz analize se vidi i da se od 2001. do danas pomoću dodataka najviše povećala plaća učiteljima s visokom stručnom spremom koji su dugo u službi, a najmanje zaposlenicima u kulturi. Zato u Ministarstvu pripremaju novi sustav obračuna plaće koji bi većinu dodataka mogao uključiti u koeficijent za obračun plaće. Na primjer, radiolog danas ima posebni dodatak za izloženost radijaciji, a Krištof smatra da je to okolnost koja mora biti uključena kroz koeficijent složenosti radnog mjesta.

U svakom slučaju, dodaci povećavaju masu za plaće oko 200 milijuna kuna godišnje, što Vladi nije prihvatljivo. Poruke Krištofa indikativne su s obzirom na to da u roku dva tjedna Vlada ponovno sjeda za stol s javnim službama razgovarati o temeljnom kolektivnom ugovoru. A netransparentna je i politika minimalne plaće. Oko 10 posto radnika, odnosno 140.000 ljudi u Hrvatskoj uračunava se u skupinu siromašnih, a oni primaju minimalac. Minimalna plaća u godini je krize, 2008., narasla 20 posto, na 2814 kuna, a zakon nije precizan, upozorila je Sanja Blažević s Ekonomskog fakulteta u Puli.

Još manji minimalac

– Minimalna plaća je zamrznuta iako bi, zbog negativnih trendova BDP-a, trebala biti niža – kazala je Blažević. Da smo doslovno primjenili zakon, minimalac bi bio 2900 kuna, a da se uključio utjecaj gospodarskog pada, bila bi 2400 kuna. 

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

Rano počnite planirati mirovinu, pametno birajte investicije i budite dosljedni u svojim financijskim odlukama kako biste uživali u financijski stabilnijoj budućnosti, poručuju financijski stručnjaci i savjetuju početi sa štednjom već od prvog zaposlenja. Međutim, kako početi investirati i planirati mirovinu kada nam se teško uopće zamisliti u budućnosti, pogotovo ako smo tek u dvadesetima?

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

DO
Doglavnik
20:43 25.10.2012.

Zasto baka Marija nepokretna gospodja u 70 i nekoj godini radi 600 kuna za smece mora lezati u zatvoru 6 dana, a ministri, politicari, gradonacelnici, drzavna sluzba opljackala Hrvatsku i ne ide u zatvor ! Zasto ??? Kakva je ovo selekcija, zar zakon vrijedi za male i siromasne, nemocne a mocni brisu guzicu Ustavom HR ispricavam se javnosti HR ali mora se tako izraziti da bi se slika stvorila narodu !

AT
atomised
21:46 25.10.2012.

Načelno gledano, zašto se nije zapitao zbog čega se čistačici u bolnici ne poveća plaća za 500 kuna? I riješen problem nepravednosti.No problem je puno širi. Novca nema. No zbog čega se nije zapitao zašto bi hrvatski zastupnici morali isto biti plaćeni kao i španjolski? Zašto se nije zauzeo da se u javnim poduzećima, na svim razinama, ne ograniče i smanje plaće. Koliko ljudi je uposleno u lokalnim i županijskim jedinicima i u njima ovisnim poduzećima u kojima nemali broj ljudi prima plaću tisuće i tisuće kuna višu od one prosječne. I to često u vrlo siromašnim gradovima. Zašto se ne ograniči postotno udio gradskih i županijskih proračuna koji mogu se trošitii na plaće? To su neka od pitanja koja su puno važnija od toga koliku plaću prima neka čistačica.

AN
anaženjs
21:41 25.10.2012.

Dođe neki mladac niotkuda,malo na faksu,malo u Sindikatu,pa shvati da od toga nema kruha pa u SDP i eto ga sa 31 godinom do pomoćnika ministra.On "misli"da sustav plaća provodi radnu diskriminaciju i sad će spasiti stvar i sigurno mladim profesorima povečati plaću.Nije mi jasno kakvi su to učitelji sa visokom stručnom spremom,zar ima učitelja BEZ visoke stručne spreme . Blago nama sa takvim nadobudnim kadrovima koji nam kroje platnu politiku.