Nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo, oko osam tisuća stranih boraca koji su sudjelovali u krvavom ratu u Siriji podnijelo je zahtjev sirijskoj vladi za državljanstvo. Tisuće stranaca, uključujući ljude iz Europe, Balkana, Sjeverne Afrike i Azije, sada traže sirijsku putovnicu i pravo na legalno posjedovanje zemljišta unatoč činjenici da su svi na listama najopasnijih terorista svijeta. Njihov zahtjev izazvao je alarm u međunarodnim sigurnosnim krugovima jer uključuje osobe povezane s terorističkim mrežama i krvavim sukobima u Siriji, Iraku i širem području Bliskog istoka. Vođa peticije je Bilal Abdul Karim, američki komičar koji je postao vojni dopisnik i od 2012. živi u Siriji, gdje se pridružio ISIL-u.
Bježe od pogubljenja
Njegova peticija obuhvaća tisuće stranaca iz više od deset zemalja: Egipta, Saudijske Arabije, Libanona, Pakistana, Indonezije, Maldiva, Velike Britanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, BiH, Srbije, Njemačke, Francuske, SAD-a, Kanade, kao i Čečene i Ujgure. Mnogi od njih nemaju nikakve pravne dokumente, a nekima je oduzeto izvorno državljanstvo.
Mnogi strahuju od dugih zatvorskih kazni, pa čak i pogubljenja u matičnim zemljama zbog sudjelovanja u ratnim operacijama, zbog čega sada traže legalni status u Siriji. Najopasniji među njima je Abu Qatada al-Albani, vođa džihadističke skupine Jhemati Alban, koja okuplja Albance s Balkana. On je bivši vođa Al Nusre, uvršten na crne liste američkog ministarstva financija i optužen za terorizam. Njegovo zapovijedanje tzv. Albanskim bataljunom u sjeverozapadnoj Siriji alarmiralo je sigurnosne službe na Balkanu.
Abu Qatada al-Albani danas je ključna figura unutar Hayat Tahrir al-Shama i vodi jednu od najopasnijih džihadističkih frakcija u Siriji, izravno povezanu s globalnim terorističkim mrežama. Njegova prisutnost u Siriji predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo regiji nego i cijeloj Europi jer njegov bataljun održava logističke i komunikacijske veze s radikaliziranim mrežama diljem svijeta.
Uz njega, u Siriji djeluju i druge strane brigade: Ajnad al-Qawqaz, mudžahedini iz Čečenije, Armija emigranata i pristaša, Jund al-Sham, Bataljun Imama Bukharija te Iranski sunitski migrantski pokret. Ove grupe nisu samo borci na fronti nego i ideološki vođe koji šire ekstremističku ideologiju, obučavaju nove članove i planiraju buduće operacije.
Nakon pada režima Bashara al-Assada i pokušaja nove sirijske administracije da integrira naoružane frakcije, status stranih boraca postao je ključno pitanje: hoće li se zakleti na vjernost Siriji ili će nastaviti širiti svoju smrtonosnu transnacionalnu mrežu? Pitanje postaje još alarmantnije jer su vođe poput Abdula Basharija (albanska skupina), Omara Mohammeda Ciftcija (Turska), Alaa Mohammeda Abdel Baqija (Egipat), Abdula Aziza Dawouda Khodaberdija (Turkestan), Mulane Tarsona Abdula Samada (Tadžikistan) i Abdula Rahmana Husseina al-Khatiba (Jordan) među onima koji bi mogli postati državljani Sirije.
Njihova integracija u legalne strukture države ili mogućnost slobodnog kretanja bile bi golema sigurnosna prijetnja za Europu i Balkan. Osim sigurnosnog aspekta, ovaj zahtjev otvara i političko pitanje: može li sirijska država legalizirati borce koji su sudjelovali u nasilju a da pritom ne ugrozi vlastiti imidž i reputaciju?
Diplomatske tenzije
Odluka o državljanstvu za ove borce izazvat će diplomatske tenzije, posebno s državama čiji su državljani boravili u Siriji i sada traže legalni status. Europske i američke sigurnosne službe prate situaciju s velikim oprezom, smatrajući da bi potencijalna legalizacija stranih boraca mogla predstavljati prijetnju globalnoj stabilnosti. Ovo nije samo lokalno pitanje, radi se o transnacionalnoj sigurnosnoj krizi. Integracija ovih boraca u legalni sustav Sirije mogla bi biti presedan koji će druge države potaknuti da toleriraju ili legaliziraju ratnike iz vanjskih sukoba.
Kako sada ,oni teroristi ,a hezbolah i hamas i huti ne?Svi su oni teroristi Hassane!