Osijek je jedini među velikim gradovima gdje je lani stopa odvojenog sakupljanja otpada prešla 50 posto pa ne mora platiti kaznu. Zagreb će, primjerice, morati izbrojiti gotovo 1,4 milijuna eura zbog slabog odvajanja otpada. Podaci su to Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Stopa odvojenog sakupljanja otpada za grad Osijek iznosila je 51,26 posto u 2022., a godinu prije 51,9 posto, čime se zadržala na približno istoj razini. U Zagrebu je ta stopa lani iznosila 28 posto, što je pad od 3,4 posto u odnosu na 2021. godinu. Masa sakupljenog mješovitog komunalnog otpada koja prekoračuje graničnu količinu iznosila je lani 51.821 kilogram. Zagreb će, stoga, platiti tzv. poticajnu naknadu, svojevrsnu kaznu, od čak 1,375.336 eura.
stanje u velikim gradovima
Zagreb mora platiti 1,4 milijuna eura zbog slabog odvajanja otpada, Osijek jedini bez kazne
– Osijek je jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti da ima dovoljan broj reciklažnih dvorišta na broj stanovnika - kaže gradonačelnik Ivan Radić
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
nisu pomogle skupe plave vrećice,nema dovoljno rec.dvorišta a puna usta im ekologije.