Jeste li znali što povezuje Mariju Jurić Zagorku, Josipa Broza Tita, Antuna Mihanovića, Ljudevita Vraniczanyja i Ljudevita Gaja? Svatko tko zna išta o hrvatskoj povijesti, kulturi, književnosti zna tko su navedene osobe i zašto su zaslužile svoja mjesta u školskim udžbenicima, no ako vas put nanese u Hrvatsko zagorje, naučit ćete da to da im je zajedničko – mjesto rođenja!
Ono čime Zagorje obiluje i što je svima poznato su silni dvorci i toplice koje su niknule na izvorima termalne vode koje su otkrili još Rimljani. I to je najčešći razlog zbog kojeg većina odlazi u taj kraj. Neki, koji žele istražiti kraj, svrate u Kumrovec obići rodno selo Josipa Broza Tita, netko se, brčkajući se u termalnoj vodi nekih toplica, prisjeti da je nekada učio o tome da je u tom kraju živio Matija Gubec, buntovnik koji je prvi ustao protiv tiranije i samovolje moćnika, a onda tragično skončao na glavnom trgu u Zagrebu, pred očima svih i kao upozorenje svima. Ta je slika i poruka očito Hrvatima ostala toliko snažno urezana u kolektivnom sjećanju tijekom stoljeća da je izgleda trajno otupila volju za pobunom protiv samovolje moćnika, kapitala, loših politika...
I to je otprilike to; gurmani će se sjetiti zagorske purice s mlincima, štrukla te silnih bregova prošaranih nasadima vinograda, pa će potražiti neki lokalni OPG ili restoran kako bi uživali u autohtonim jelima i vinima odličnih, nagrađivanih lokalnih vinara. No, ubuduće taj doživljaj možete nadograditi posjetom lokacijama koje će vam dokazati koliko je poznatih Zagoraca i Zagorki pisalo povijest čitave Hrvatske! Zaputite se u Aleju znanih Zagorki i Zagoraca ili u Park tradicijskih igračaka i bit će vam jasno koliko taj kraj ima bogatu povijest. Lokacije nije teško pronaći; do njih će vas odvesti mrežna stranica Turističke zajednice Biser Zagorja koja obuhvaća općine Tuhelj, Veliko Trgovišće i grad Klanjec.
Dakle, ako se uputite cestom iz Zagreba u Kumrovec ili prema Termama Tuhelj, pogled će vam zaplijeniti uz cestu kroz selo Dubrovčan u općini Veliko Trgovišće, podno Velike Erpenje – Aleja znanih Zagorki i Zagoraca. Aleju je osmislila Turistička zajednica Biser Zagorja, a Općina Veliko Trgovišće provela u djelo; od tada je to mjesto gdje se obavezno staje na putu do termi. Plan je, kažu nam odgovorni, urediti i posebnu šetnicu koja će goste Terma Tuhelj kroz prirodu voditi u ugodnu šetnju do Aleje. Uređena šetnica, koju ne možete mimoići ni noću zbog posebnog osvjetljenja, provest će vas kroz hrvatsku povijest i predstaviti 12 Zagorki i Zagoraca koji su je ispisali, a potekli su iz toga kraja. Osobe su napravljene u punoj veličini od rezanog lima na postolju koje sadrži informacije o istome s portretom uz multimedijalni sadržaj – prikaz kroz "proširenu stvarnost" gdje se dobije mogućnost da sam lik oživi, pa možete vidjeti i animacije vezane za svakog velikana. Aleja je nastala na nekada zapuštenom području na kojem je sada uređeno više stotina metara staze na kojoj su postavljene i interaktivne klupe koje pričaju priče o Zagorcima. Tu možete čuti i vidjeti bistu Antuna Mihanovića kako recitira hrvatsku himnu, doznati zašto je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio uhićen u socijalističkoj Jugoslaviji ili doznati u kojim su sve zemljama svijeta postavljeni kipovi Antuna Augustinčića. Kada obiđete lokaciju, vidjet ćete da je doista riječ o u Hrvatskoj jedinstvenom projektu.
Dakle, u Aleji vas čekaju; Matija Gubec, pokretač znamenite Seljačke bune koju je u Donjoj i Gornjoj Stubici pokrenuo još u drugoj polovici 16. stoljeća. Njegova je borba, znamo svi, završila njegovim pogubljenjem, ali poruka je poslana i zvoni kao otvoren poziv i danas. Zagorac rođen u Krapini je i Ljudevit Gaj, revolucionar s kraja 19. stoljeća, književnik, novinar i vođa hrvatskog narodnog preporoda, prvi čovjek ilirskog pokreta, jedan od najglasnijih boraca za hrvatski jezik i pismo koje smo u povijesti imali. Borio se za to da Hrvati govore i pišu svojim jezikom; bez natruha stranih riječi koje smo jeziku danas dodali, pa sada, vjerojatno, okreće očima kada čuje kako smo prošarali hrvatski jezik. U Aleji će vas dočekati i Josip Broz Tito, Kumrovčanin, bivši predsjednik Jugoslavije, šef partizanskog otpora u 2. svjetskom ratu, političar o kojemu je napisano najviše knjiga, kojeg su poznavali i svjetski vladari i uz čiji se život i danas vežu brojne kontroverze i enigme; od toga kako je živio u djetinjstvu, do toga zašto je došao u partizane, koje je veze imao ili nije imao s Rusijom, do političkog djelovanja u zemlji koju je vodio. On je, sudeći po službenim podacima i u povijesnom smislu i danas najzanimljiviji Zagorac. Zbog njega je Kumrovec i danas mjesto koje posjećuju tisuće turista. Javnosti je manje poznat Ljudevit Vraniczany čiju ćete priču također pronaći u Aleji. Član poznate plemićke obitelji vlasnik je dvorca u Oroslavju, živio je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a zaslužan je za razvoj Oroslavlja s obzirom na to da je tamo pokrenuo veliku tekstilnu tvornicu i time zacrtao budućnost mjesta aktualnu i danas. Poticao je razvoj kulture i umjetnosti toga kraja u kojem je bio vlasnik brojnih dvoraca, kao i čitava obitelj Vraniczany-Dobrinović koji su bili veleposjednici po Hrvatskoj.
Malo tko zna, pa je Aleja prilika da nauči, da je Sidonija Erdödy Rubido koja je u 19. stoljeću rođena u Kumrovcu, bila prva hrvatska koncertna pjevačica i operna primadona koja je nastupala po Hrvatskoj i bila poznata i cijenjena u hrvatskom javnom životu. Romantičari koji su posjetili Veliki Tabor možda će znati tko je Veronika Desinićka pred čijim ćete se likom naći u Aleji. Bila je žrtva prvog zabilježenog progona vještica u tome kraju, supruga Fridrika II. Celjskog, poznata i po legendi o Velikom Taboru i nesretnoj ljubavi zbog koje je uzidana živa u zid dvorca. Glavom je platila, ironično, zbog uzajamne ljubavi sa suprugom koju su skrivali od Fridrikova oca. Coprnjicom ju je proglasio svekar mimo volje sina, tvrdeći da ga je obmanula. Sina je zatočio u jedan dvorac na nekoliko godina, kako bi "progledao", a snahu – zazidao u zid Velikog Tabora!
Priča o Mariji Jurić Zagorki jednako je revolucionarna za svoje vrijeme. Nju javnost pamti kao jednu od najčitanijih hrvatskih književnica i novinarki, autoricu prvog hrvatskog krimića, ženu koja se nije libila u muškom društvu na početku 20. stoljeća nositi hlače, košulju i kravatu i zagovarati prava žena. Među 12 velikana zasluženo je i Antun Mihanović, pisac hrvatske himne "Lijepa naša", pjesnik, diplomat i pravnik koji je živio i umro u Klanjcu, te njegova majka Justina Mihanović iz Velikog Trgovišća kojoj je posvećeno i Spomen-područje Hrvatskoj majci. Antun Augustinčić, poznati hrvatski kipar rodom iz Klanjca, obilježio je prošlo stoljeće. Poznat je po monumentalnim spomenicima koji su završili diljem svijeta, a najpoznatiji je konjanik, spomenik "Mir" koji se od 1954. godine nalazi ispred zgrade UN-a u New Yorku; poklon Jugoslavije UN-u koji je i danas na izvornome mjestu. Isti je autor napravio i veliku bistu Tita na ulazu u Kumrovec, pred rodnom mu kućom, ali i biste Miroslava Krleže. Tu je i Oton Iveković, poznati hrvatski slikar historicizma, rođen u Klanjcu, autor poznatih slika povijesnih motiva "Dolazak Hrvata", "Krunidba kralja Tomislava" ili "Rastanak Katarine od Petra Zrinskog" – sve motivi koji su česti po udžbenicima, opjevani u pjesmama. I najmlađi od 12 zagorskih "apostola" kojeg ćete zateći u Aleji je Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, rođen u Velikom Trgovišću gdje mu, dok gostujete u Zagorju, možete obići rodnu kuću i zgradu škole i vidjeti gdje je to odrastao i počeo školovanje, kako je od Titova generala došao do zatvora, izveo Hrvatsku iz Domovinskog rata i postao predsjednik Hrvatske. Sve su to priče koje možda nisu poznate ni svim mještanima Zagorja, a strašno su zanimljive.
Projekt koji ih objedinjava odlična je ideja promocije Zagorja kroz njegove ljude, a Tatjana Petranović Capar, direktorica TZ-a Biser Zagorja, kaže da je to projekt čiji je značaj Općina Veliko Trgovišće odmah prepoznala i sufinancirala ga, odnosno provela u djelo. – Ovaj turistički sadržaj zanimljiv je posjetiteljima 365 dana u godini i to je cilj svega. Općina je prihvatila i napravila i Park labirinata uz Aleju Zagoraca i Zagorki koji je povezan sa zaštićenim područjem unutar naše županije. I onda prođete malo dalje i vidite još jedan prostor koji vam privuče pažnju; Općina Tuhelj uredila je Park tradicijskih igračaka gdje možete pogledati uvećane drvene, šarene igračke, prepoznatljivi tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću, a izrada tradicijskih igračaka uvrštena je i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine. Sve su to sadržaji koje smo postavili u javnome prostoru kako bismo gostima pokazali šaroliku paletu bogate povijesti i tradicije Hrvatskog zagorja na jedinstven način. Aleja znanih Zagoraca zapravo svima može biti i polazna točka obilaska konkretnih lokacija u našem kraju; poput Kumrovca ili Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici ili Velikog Tabora gdje je po legendi zazidana Veronika Desinićka – predlaže Tatjana Petranović Capar. Pa krenite, Zagorci i njihove priče vas čekaju!