Umirovljeni general Vladimir Zagorec na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu pokrenuo je ovrhu nad nekretninama u vlasništvu bivšeg dugogodišnjeg prijatelja Hrvoja Petrača jer mu nije isplatio 5,9 milijuna kuna na ime naknade štete za otkupninu koju je Zagorec u veljači 2004. isplatio otmičarima svoga sina Tomislava.
Naime, nakon što je presuda otmičarima Zagorčeva sina postala pravomoćna, umirovljeni general podnio je tužbu protiv Ivana Ice Matekovića i Petrača tražeći da mu solidarno isplate 750.000 eura, koliko je predao za slobodu svog sina kuriru City Expressa ispred kavane Lisinski, te da mu nadoknade i troškove postupka. Drugi dio otkupnine, od traženih 1,5 milijuna eura, nije nikada došao do otmičara, a mladić je pušten na slobodu nakon pet dana. Novac od otkupnine nikada nije nađen. Općinski građanski sud je, i bez saslušanja Zagorca, Petrača i Matekovića, presudio u korist umirovljenog generala budući da je bio vezan pravomoćnom presudom protiv desetorice otmičara. Prema toj presudi, Petrač, koji je bio označen kao inicijator otmice, i Mateković Zagorcu su bili dužni uz otkupninu isplatiti i 233.125 kuna za troškove postupka. Tu je presudu potvrdio i Županijski sud pa je Zagorec krenuo u naplatu duga ovrhom.
Bivša supruga traži obustavu
Konkretno, Zagorec je Petraču ovršio obiteljsku stambenu zgradu u Grškovićevoj ulici 21 čija je površina ukupno 920 kvadrata. Prema zemljišnim knjigama, Petrač je nekretninu kupio 1995. s bivšim partnerima Josipom Kordićem i Marijanom Medvidovićem, a u njegovu je vlasništvu trećina zgrade. Pod ovrhom je i Petračev stan od 35 kvadrata na Trgu žrtava fašizma. Sud neko vrijeme nije mogao doći do Petrača kako bi ga obavijestio o pokrenutoj ovrsi, a kada je konačno doznao da mu je dio imovine pod ovrhom, u spor se iznenada umiješala njegova bivša supruga Alica Petrač predloživši odgodu ovrhe. Kako se navodi u prigovoru Petračeve bivše supruge poslanom sudu, zgrada u Grškovićevoj i stan na Trgu žrtava fašizma kupljeni su dok su bili u braku, odnosno dio su bračne imovine pa predstavljaju bračnu stečevinu. Alica Petrač stoga je zatražila da se Zagorčeva ovrha nad tim nekretninama obustavi dok se ne riješe njezina potraživanja prema bivšem suprugu.
Zagorec je putem svog odvjetnika, pak, poručio kako je Alica Petrač imala 20 godina da zaštiti svoju imovinu i upiše se kao suvlasnik nad spornim nekretninama za koje tvrdi da su bračna stečevina te da njezin propust ne može utjecati na Zagorčevo pravo da se naplati. Osim toga, dovodi u pitanje jesu li zgrada u Grškovićevoj i stan na Trgu žrtava fašizma dio bračne imovine.
Nije bračna stečevina
– Činjenica da je imovina stečena u vrijeme braka ne znači da se radi o bračnoj stečevini, već je potrebno da su njezinu stjecanju svojim radom oboje pridonosili. Treća osoba nije dostavila dokaz da je imovina stečena temeljem zajedničkog rada. U vrijeme upisa zabilježbe nije bilo drugog suvlasnika – stoji u Zagorčevu podnesku. Sudac Općinskog građanskog suda nedavno je odbio zahtjev Alice Petrač za odgodu ovrhe te ju uputio da pokrene parnicu protiv bivšeg supruga i Zagorca radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
Na sud do sada nije stigla tužba, no taj postupak neće odgoditi nastavak ovrhe nad Petračevim nekretninama. Sud je već zatražio i procjenu Porezne uprave o vrijednosti ovršenih nekretnina i prema toj procjeni metar četvorni u Grškovićevoj vrijedi 15,649 kuna, a na Trgu žrtava fašizma 11,923 kune. To znači da je cijela zgrada u Grškovićevoj vrijedna ukupno 14,4 milijuna kuna, a jednosobni stan 405.400 kuna.
Krimos otima krimosu