Nacionalno vijeće

Za znanost hitno naći minimalno 300 milijuna dodatnih kuna

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Za znanost hitno naći minimalno 300 milijuna dodatnih kuna
11.02.2015.
u 12:15
Stavove sa sjednice Vijeće je već uputilo resornom ministru, njegovim pomoćnicima, saborskom odboru za obrazovanje...
Pogledaj originalni članak

Stanje u hrvatskoj znanosti je alarmantno.

Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je u razdoblju krize od 2007. godine do danas svoja izdvajanja za znanstvena istraživanja više nego prepolovila dok su u isto vrijeme proračunski rashodi porasli za više od 14 posto.

Jednoglasna odluka

Višegodišnji nepovoljni trendovi doveli su do takvog pogoršanja, osobito u 2013. i 2014. godini, zbog čega je nužna žurna proračunska intervencija od minimalno 300 milijuna kuna već u ovoj godini. To je nužno kako bi se osigurala inicijalna sredstva za pristup fondovima EU, djelovanje znanstvenih centara izvrsnosti, obnovu ljudskih resursa u znanosti, ali i kako bi se povećala produkcija naših znanstvenika, održala nacionalna znanstvena publicistika, financirali znanstveni skupovi...

Stoji to u jednoglasno prihvaćenim stavovima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donesenima na sjednici 29. siječnja koji su već upućeni ministru znanosti obrazovanja i sporta Vedranu Mornaru, njegovim pomoćnicima, ali i članovima saborskog Odboru za obrazovanje. A o stavovima nacionalnog vijeća uskoro bi se trebala održati i rasprava na saborskom Odboru za obrazovanje, ali i na Rektorskom zboru.

Potpora ministru

– Stanje u znanosti jako je loše i u Vijeću smo držali da je naša dužnost i odgovornost da tu zabrinutost podijelimo i upozorimo na sve probleme. Našom inicijativom pružamo potporu resornom ministru da se izbori za više sredstava za hrvatsku znanost – kaže Ivo Družić (na fotografiji), predsjednik nacionalnog Vijeća za znanost.

U svojim stavovima članovi Vijeća naglasili su i kako su sredstava fondova EU višestruko značajna, ali ona ne mogu biti kompenzacija smanjenim nacionalnim izdvajanjima. Upravo obrnuto, stabilnost nacionalnih sustava znanosti temeljena na stabilnom nacionalnom financiranju, drže u Vijeću, pretpostavka je participacije u europskom financiranju.

>>Hrvatski znanstvenici tragaju za 'svetim gralom' energije

>>Zdenko Herceg: Rak nije "peh" i možemo ga izbjeći

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar comparator
comparator
12:35 11.02.2015.

Mislim da znanost treba preko privrede povezati s obrazovnim sustavom i tek tada ju osmisliti kao znanstvenu zajednicu . Ne vidim neku povezanost potrebe za znanošću osim pojedinačne radoznalosti znanstvenika. Jednostavno mi nije vidljiva današnja poveznica znanosti s potrebama društva ekonomije . Sve je nekako dekoncentrirano.