Prema navodima Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara (HSSMS), Hrvatskoj je i prije epidemije nedostajalo 12.000 medicinskih sestara, a prema službenoj statistici, u inozemstvo je samo od 2013. do 2018. godine izravno iz sustava otišlo 3180 medicinskih sestara i tehničara, najčešće u Njemačku. No, i puno prije uočen je odlazak iz Hrvatske medicinskog osoblja, pa se tako od 2009. do 2013. iselilo, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 4279 medicinskih sestara (HZZ, 2013.).
Navedeni podaci odnose se samo na one medicinske djelatnike koji su bili zaposleni u hrvatskom zdravstvenom sustavu, a broj onih koji su otišli izravno nakon završetka školovanja uopće se ne zna. Dakle, samo iz zdravstvenog sustava iz Hrvatske je u proteklih deset godina otišlo oko 7500 medicinskih sestara, što je zapravo svaka četvrta medicinska sestra/ tehničar iz sustava koji ih broji oko 28.000 (vidi Mihajlović, 2014). Ta je pojavnost najizraženija u velikim bolničkim sustavima, naročito kliničkim bolničkim centrima, a u općim i županijskim bolnicama kadrovski nedostaci te struke najčešće iznose između 10 i 35 posto.
Kao razlog nezadovoljstva, koje je jedan od glavnih motiva odlaska, medicinske sestre izražavaju teške uvjete rada zbog nedovoljnog broja zaposlenih i nezapošljavanje novih sestara, nemogućnost napretka u struci prema razini obrazovanja i radnom iskustvu, brojne odrađene, ali neplaćene prekovremene sate, zamor i iscrpljenost… Dosad je šest istraživanja potvrdilo te motive za iseljavanje medicinskih djelatnika.
Odlaze i odmah nakon diplome
Osim medicinskih sestara, i drugo zdravstveno osoblje proteklih godina u znatnoj mjeri napušta Hrvatsku. Otišlo je, tako, i više od tisuću tehničara iz područja fizioterapije, dentalne medicine i dr., kao i primalja, dok istodobno i sve druge komore izvještavaju o povećanom broju izdanih potvrda o stečenim pravima potrebnim za rad u inozemstvu (HKM, HKP, HKDM, 2109.). Rezultati istraživanja Jurić i Koturić-Čabraja (2020.) pokazali su da je povećan i broj prekvalifikacija u zanimanjima zdravstvene njege. Anketa je provedena na pet zagrebačkih učilišta koja organiziraju i provode programe za obrazovanje osoba starijih od 18 godina na 105 ispitanika.
Sva učilišta pokazuju da se broj polaznika od 2013. povećao za 50 posto. Najveći udio čine njegovatelji, gerontodomaćice i dadilje čiji je glavni cilj prekvalifikacije odlazak na rad u inozemstvo. Istraživanje među učenicima Srednje škole za medicinske sestre u Splitu pokazuje kako su učenici već tijekom procesa srednjoškolskog obrazovanja svjesni nepovoljnog položaja medicinskih sestara u Hrvatskoj. Sukladno tome imaju negativan stav prema zapošljavanju u Hrvatskoj odnosno pozitivan stav prema odlasku u inozemstvo (Troskot, Prskalo, Banović, 2019). Prema podacima Atlasa hrvatskog liječništva (2020.), iselilo je više od tisuću liječnika specijalista, a još ih je 940 u odlasku – zatražili su ispisnicu.
Hrvatski zdravstveni sustav će pak do 2025. umirovljenjem ili iseljavanjem izgubiti još 2700 liječnika, prema procjenama Hrvatske liječničke komore. Kada uzmemo u obzir da su u Hrvatskoj 2020. ukupno 14.094 liječnika, te brojke tek u kontekstu postaju alarmantne. Naročito je zanimljivo da je prosjek godina iseljenih liječnika 36, a da je prosjek godina svih liječnika u sustavu blizu 50. Zabrinjavajuće je da se ne iseljavaju samo mladi liječnici jer se iz Atlasa liječništva vidi da je prosjek godina liječnika u odlasku, njih 940 – 48 godina.
Dakle, riječ je o liječnicima s iskustvom, koji su svi specijalisti (Marković Huljev, 5.11.2020., HRT, Puls). Brojni liječnici svjedoče da svaki tjedan dobivaju pozive agenata iz njemačkih, švedskih i francuskih bolnica s ponudama za preseljenje. Kada uzmemo u obzir koliko se liječnika iselilo ili se priprema za to ove godine (14%) te da će u idućih pet godina u mirovinu otići 2255 liječnika što je 15% od ukupno danas zaposlenih u zdravstvu, dolazimo do zaključka da ćemo za pet godina izgubiti više od jedne trećine svih liječnika u Hrvatskoj.
No, treba uzeti u obzir i činjenice da potrebe u hrvatskom zdravstvu rastu iz godine u godinu kao posljedica povećane potrebe za zdravstvenim uslugama zbog produljenja životnog vijeka, kao i sve većeg apsolutnog i relativnog rasta broja građana starijih od 65 godina. Hrvatska je 2019. imala više od 800 tisuća stanovnika starijih od 65 godina, no zbog sve većeg povratka umirovljenika iz tzv. gastarbajterske ere vrlo brzo će ih biti milijun. Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka liječnika odmah nakon diplome. Prema specijalizacijama, u inozemstvo je otišlo najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti i ostale specijalizacije.
Kadrovski je ipak najugroženija primarna zdravstvena zaštita u kojoj već sada nedostaju 204 obiteljska liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa. Liječnika obiteljske medicine je u Hrvatskoj ukupno 2142, ali je trećina njih u dobi iznad 60 godina. U vlastitim resursima pak nije školovan kadar koji bi ih mogao nadomjestiti (Marković Huljev, HRT, 5.11.2020.). Kao glavni motiv iseljavanja liječnika, HLK navodi loše uvjete rada, nemogućnost napredovanja i loše međuljudske odnose (Liječničke novine, 2020.).
Razvijeni uvoze medicinsko osoblje
Osim podataka o dosad iseljenim zdravstvenim djelatnicima, dodatno zabrinjavaju i podaci o potražnji kvalificirane radne snage u sektoru zdravstva u razvijenim zapadnim zemljama. Tako će, prema različitim projekcijama, u idućih 15 godina samo Njemačkoj trebati čak pola milijuna novih radnika u zdravstvenom sustavu. Prema Njemačkom ekonomskom institutu u Kölnu, samo će za bolničku skrb u toj zemlji do 2035. godine nedostajati više od 300.000 medicinskih sestara (STATISTA.de, Bedarf an Pflegekräften in Deutschland bis 2035.). U zdravstvenom sektoru Europske unije se za razdoblje do 2025. očekuje porast od 1,8 milijuna radnih mjesta (porast od 8,1 posto u usporedbi s trenutačnim stanjem).
U istom se pak razdoblju očekuje da će 50 posto zdravstvenih djelatnika u Europskoj uniji otići u mirovinu ili napustiti sektor zdravstva stvarajući 11,6 milijuna radnih mjesta što je više nego u bilo kojem drugom sektoru. Zdravstveni sustav u cijeloj Europi suočen je s demografskim starenjem kako osoblja tako i korisnika. Time je sve veća potražnja za zdravstvenim potrebama i njegom. Razvijene zemlje EU rješavaju problem nedostatka useljavanjem zdravstvenih radnika. S druge se pak strane u zemljama iz kojih se zdravstveni radnici iseljavaju osjećaju negativne posljedice a tijekom pandemije i zdravstvene krize. Taj je primjer možda i ponajbolji kao prikaz da u odnosu centra i periferije nema fair-playa.
Ipak, za nedostatak medicinskih djelatnika ne može se tako olako okriviti samo druge. Hrvatska je službena politika imala dovoljno vremena pripremiti se za takav razvoj događaja budući da s znalo da je iz svih članica tzv. nove Europe u godinama nakon punopravnog ulaska u članstvo EU došlo do velikog odljeva zdravstvenog osoblja. Nije trebalo čekati da nam ono nestane, nego je proaktivno trebalo stvarati nova radna mjesta i obrazovati nove generacije. Što je pak hrvatska politika učinila? Uvela je zabranu dodatnog zapošljavanja u državnim i javnim službama. A što čini danas kada znamo da nam je taj kadar prijeko potreban? Upisano je manje medicinskih sestara nego prošle godine (vidi Popis MZO, 2020.). Treba uzeti u obzir i nezadovoljstvo samih građana iznimno visokim odbijanjima doprinosa za osnovnu medicinsku skrb, koja iznosi čak 18% bruto plaće, što je među najvišim stopama u Europskoj uniji. Kako pak imamo sve manje radnog stanovništva, a sve više umirovljenika, jasno je da će opterećenje na plaće i dalje rasti.
VEČERNJI TV: Boro Nogalo o odluci o udaljavanju s radnog mjesta
U RH sad već nedostaje svih struka mladih ljudi koji nešto znaju raditi. Mladi nisu krivi nego sustav koji ne brine o ničemu. Mladi ljudi kad završe srednju skolu ili fakultet nemaju nikakva praktična znanja jer nisu imali gdje naučiti. Problem je što svi poslodavci žele gotove radnike i zaposlenike, a u njih ne žele ulagati. I svi se čudimo sto mladi bježe iz RH. Kada imate neuređen sustav gdje su vrijednosti poremećene onda idete tamo gdje je sustav uređen.